1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Rađa li se (nova) ekonomska Jugoslavija?

Zajedničke sjednice vlada zemalja bivše Jugoslavije su sve češće, a najave govore da bi one mogle postati okosnica razvoja zapadnog Balkana, obzirom da EU ne planira proširenje do 2020. godine.

Sastanak vlada Srbije i Makedonije u Beogradu

Sastanak vlada Srbije i Makedonije u Beogradu

Sjednice vlada Srbije i Republike Srpske, bile su do prije nekoliko mjeseci jedinstven regionalni forum. No, na inicijativu Beograda zajedničke sjednice bi mogle postati uobičajeni način bilateralne suradnje sa svim državama bivše Jugoslavije. Prva u nizu, koja je sa Srbijom održala sjednicu je Makedonija, čiji su ministri gostovali u Beogradu početkom lipnja, a već je dogovoreno da se slijedeća sjednica održi u Skopju.

Direktor Foruma za etničke odnose iz Beograda, Dušan Janjić kaže da su interesi zemalja bivše Jugoslavije za većom suradnjom veliki a među njima je EU i NATO. Ekonomski čimbenik je najinteresantniji, kaže Janjić: “Kada je u pitanju bivša Juga, Slovenija i Hrvatska pokušavaju uhvatiti korak ali je tu naglasak na Albaniji, Kosovu, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini jer je to noseći element energetske sigurnosti. Ovdje je borba za zapadni Balkan”.

Po modelu na baltičke zemlje

Dušan Janjić

Dušan Janjić

Ivica Dačić, premijer Srbije je nakon nedavne sjednice vlada Srbije i Makedonije iznio inicijativu da se regija ujedini oko zajedničkih interesa po modelu Skandinavije ili baltičkih zemalja. Tu ideju ne odbacuju ni analitičari jer smatraju da je to jedina šansa za zemlje bivše Jugoslavije. Ekonomist iz Zagreba Damir Novotni kaže da ovdje niko ne aludira na bivše političke formacije, već se ide na nove koncepcije razvoja poput baltičkih zemalja: “Krajnji cilj je da ta integracija oživi u ekonomiji, da se stvore radna mjesta i da se te zemlje nađu u EU. To je i cilj EU-a i zbog toga se takvi sastanci sada počinju održavati”.

Sve zemlje s prostora bivše Jugoslavije su konačno shvatile koliko su upućene jedna na drugu i koliko su male u odnosu na druge zemlje i njihove ekonomije, kaže politička analitičarka iz Banja Luke, Tanja Topić navodeći da se upravo zbog toga radi o pragmatičnom potezu ovih zemalja. Bilo koji pakt koji se izrodi iz ove suradnje neće biti prijetnja EU, kaže Topić: “Postojanje EU-a je i regionalna suradnja a mislim da taj pakt neće biti nešto što bi moglo ugroziti neke osnovne temelje tako da mislim da ima smisla da se ojača ekonomski prostor bivše Jugoslavije”.

Ratni zločini, kriminal, korupcija...

Tanja Topic

Tanja Topić

Bez izuzetka zemlje bivše Jugoslavije suglasne su da je regionalna suradnja ključ njihovog uspjeha. To smatra i Milka Tadić Mijović, direktorica crnogorskog tjednika “Monitor”, koja kaže da je to dobra inicijativa jer ima puno nerješenih problema između zemalja: “Ali mnogo značajnija od te forme je sadržaj. Naše zemlje imaju neke zajedničke problema a to je prije svega pitanje suočavanja sa zločinima s kojima se mnoge od naših zemalja nisu suočile. I druga stvar je pitanje organiziranog kriminala i korupcije”.

Dušan Janjić smatra da je na pomolu Europa koja bi bila sastavljena iz više federacija i da zemlje bivše Jugoslavije tu imaju šansu: “I da je sigurno da će se zemlje bivše Jugoslavije, minus Slovenija, plus Albanija naći u toj balkanskoj federaciji 2020. Što će biti sa Hrvatskom to je stvar same Hrvatske ali mislim da ekonomski interesi Hrvatsku ipak vraćaju u okrilje bivše Jugoslavije”.

Očigledno da je na pomolu neki novi vid suradnje zemalja regije koji bi trebao učvrstiti njihove ekonomske veze kako bi djelovali kao jedna cjelina. Hoće li nova ekonomska struktura, koja svakako neće biti amnestirana od političkih primjesa, podsjećati na bivšu Jugoslaviju, trebalo bi biti poznato nakon definiranja načina suradnje i konkretnih projekata ovih zemalja.

Preporuka uredništva