1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Putinova „Operacija Krim“

Putinova strategija na ukrajinskom poluotoku Krimu je jasna. On želi pravo suodlučivanja u Ukrajini. Vlada u Kijevu i Zapadne države se nalaze u neugodnoj situaciji, poručuje komentar Inga Mannteufela.

Događaji na ukrajinskom poluotoku Krimu proteklih se dana samo nižu jedan za drugim. Za pretpostaviti je da tom području predstoji jedno vrlo dinamično razdoblje. Od samog početka je bilo jasno da procesima na Krimu upravlja vlada u Moskvi. Odlično organizirani komandosi, koji nisu nosili nikakve oznake na uniformama, djelovali su točno u skladu s interesima Kremlja. Isto važi i za takozvane proruske političare na Krimu, koji su uz pomoć komandosa preuzeli vlast i planiraju da na referendumu 30. ožujka dobiju legalnu osnovu za odcjepljenje.

Moskva paralelno s tim podiže kulisu prijetnji koja se sastoji od vojnih manevara, deklaracija u parlamentu i organizacije tiskovne konferencije za odbjeglog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča. Sve ovo govori u prilog tome da je riječ o jednoj usklađenoj akciji. Parlamentarna odluka da se otvori mogućnost slanja ruske vojske posljednji je dokaz da je na djelu intervencija Moskve na Krimu.

Putinovi ciljevi i opcije vlade u Kijevu

Urednik ruske redakcije Deutsche Wellea Ingo Mannteufel

Urednik ruske redakcije Deutsche Wellea Ingo Mannteufel

"Operacijom Krim" Moskva je vladi u Kijevu i Zapadu postavila vrlo opasnu klopku. To se shvaća čim se analizira Putinova strategija. Preuzimanjem kontrole nad Krimom Putin slijedi dva cilja. Prvo: on je osigurao bazu ruske mornarice u Sevastopolju prije nego što bi nova vlada mogla otkazati Rusiji ugovor o njezinom korištenju. Drugo: Moskva sada u rukama drži "kauciju", cijeli Krim, što može iskoristiti i kao sredstvo pritiska na novu vladu Ukrajine. Nakon svrgavanja predsjednika Janukoviča, Putin na ovaj bezobziran i beskrupulozan način želi ostvariti pravo suodlučivanja o političkoj budućnosti Ukrajine. Ukoliko nova vlada u Kijevu ne pristane na ovu igru, za očekivati je da na Krimu nastane drugo Pridnjestrovlje ili Abhazija - dakle separatističko područje s međunarodno izoliranom proruskom vladom koju će štititi ruska vojska.

Nova vlada u Kijevu stoji pred teškom odlukom. Vojna intervencija ukrajinske vojske na Krimu mogla bi dovesti do katastrofe nesagledivih razmjera. Ne bi bilo isključeno širenje sukoba na cijelu južnu i istočnu Ukrajinu, dalja destabilizacija ionako uzdrmanog gospodarstva, pa čak i otvoreni rat između Ukrajine i Rusije. Pri tome je pod velikim znakom pitanja da li bi Zapad bio spreman podržati rješenje krize vojnim putem.

Dileme Zapada

Prve reakcije SAD i EU pokazuju ogorčenje zbog razvoja situacije na Krimu. Međutim, ništa se neće postići teškim riječima. Putina već dugo ne zanima što na Zapadu govore ili misle o njemu. Putin će, pri tome, uvijek ukazivati na navodne zahtjeve ruskog naroda na Krimu i na to da je njegov cilj zaštita tih ljudi.

Prosvjednici pred Bijelom kućom prosvjeduju protiv ruske intervencije

Prosvjednici pred Bijelom kućom prosvjeduju protiv ruske intervencije

Posljedica toga je da se Zapad nalazi u škripcu. On može da odgovori jasnim sankcijama Rusiji (ograničenje trgovine, uskraćivanje viza, blokiranje računa, isključenje iz organizacije G8...). To bi kao posljedicu imalo ponovno izbijanje "hladnog rata" uz neugodne posljedice po opskrbu Zapada plinom i uz davanje milijardi eura pomoći Ukrajini koja bi postala "prva linija bojišnice" u tom ratu. Teško je zamisliti da bi građani zapadnih zemalja podržali takvo rješenje.

Ili će Zapad, uz škrgutanje zubima, prihvatiti sadašnju situaciju i prisiliti vladu u Kijevu da sačuva mir i pregovora s Moskvom, što ustvari niko nije želio. Na taj način bi Putin na jedan nasilan način koji je u suprotnosti s međunarodnim pravom pribavio ono što mu bivša opozicija u Ukrajini i Zapad proteklih mjeseci nisu htjeli da daju - pravo na suodlučivanje u pregovorima o političkoj i gospodarskoj sudbini Ukrajine.