1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

„Putin profitira od izbjegličke krize“

Ruski predsjednik Vladimir Putin će u Ujedinjenim narodima iznijeti svoj mirovni plan za Siriju. Njegovi posljednji potezi su bili vrlo pametni i promišljeni, smatra američki analitičar Marvin Kalb.

Deutsche Welle: Što očekujete od govora ruskog predsjednika Vladimira Putina na Općoj skupštini UN-a u New Yorku?

Marvin Kalb: Otprilike mjesec dana je jasno da će Putin nešto poduzeti u Siriji. Prema mojim informacijama, on će podnijeti ruski prijedlog diplomatskog rješenja krize. Sirijski predsjednik Bašar al Asad bi prema tom konceptu ostao na vlasti. Pitanje je – koliko dugo. Amerikanci kažu da bi Asad mogao biti dio pregovaračkog procesa, čak i kada ne bi razgovarali izravno s njim. Ali, u jednom trenutku bi ipak morao otići s vlasti. Rusi pokušavaju predstaviti mirovni plan koji bi pomogao njihovom štićeniku Asadu i istovremeno pripremio mogućnost da ga netko zamijeni.

Putin očigledno postupa vrlo pametno kada signalizira da Asad ne mora ostati dovijeka predsjednik, a s druge strane inzistira na tome da on bude dio pregovaračkog procesa.

Još ne znamo kako izgleda tekst Putinovog govora, ali jedno je već sada jasno: Rusi iznose mirovni prijedlog koji će ih neposredno vratiti u pregovarački proces na Bliskom istoku. Drugo, cilj im je da Asad još neko vrijeme ostane u igri. I treće, Rusi jačaju svoje diplomatske pozicije javnim izlaganjem vojne opreme koju su prebacili u Siriju. U Ukrajini su primijenili istu strategiju: kada želiš postići politički ili diplomatski cilj, najbolje je da počneš jakom vojnom nazočnošću.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je bila prva šefica neke zapadne vlade koja je javno rekla da se mora razgovarati s Asadom. Što znači ta izjava?

To se točno uklapa u Putinov plan. On smatra da je Zapad umoran i korumpiran i da iz toga može izvući korist. Merkel, bez sumnje, pripada među najvažnije političare Europe. Ona je vjerovala da s Putinom ima poseban odnos, ali to joj ništa ne koristi. Kad Njemačka u ovom trenutku kaže da se mora razgovarati s Asadom, onda je to za Putina baš takva podrška kakva mu je potrebna.

Smatrate li da je kancelarka svoj prijedlog iznijela zbog izbjegličke krize u Europi - koju je izazvao rat u Siriji?

Marvin Kalb

Marvin Kalb

Izbjeglička kriza u Europi je u izravnoj vezi s Putinovom strategijom. To sigurno objašnjava trenutak u kojem on iznosi svoj prijedlog u UN-u. On ima hipotezu prema kojoj će Zapad na kraju zaboraviti Ukrajinu i promatrati je još samo u retrovizoru. S Putinove točke gledišta, on je već pobijedio u ratu u Ukrajini. Ono što mu je sada potrebno je ukidanje zapadnih sankcija. Njegova poruka europskim političarima je: ako ja vama mogu pomoći da se okonča rat u Siriji i suzbije priljev izbjeglica iz Sirije, onda i vi meni morate učiniti nešto dobro. A kako mi možete učiniti nešto dobro? Tako što ćete ukinuti sankcije. Mislim da je to dio njegovog plana i njegovih očekivanja.

Izgleda da je američki predsjednik Barack Obama prilično zatečen Putinovom inicijativom. Kako Amerikanci mogu osigurati svoj utjecaj?

Nije tajna da Obama i Putin ne vole jedan drugoga. Već 15 mjeseci nisu razgovarali. Ali sada će se u Ujedinjenim narodima susresti i raspravljati o dvjema temama: Putin smatra da je glavna tema plan za Siriju. Obama smatra da je to Ukrajina. Hoće li se naći negdje na sredini - to još nitko ne zna. Ali, svjetla pozornice će biti uperena u Putina - on će biti u središtu razgovora o Siriji. Na njega se gleda kao na neku vrstu mirotvorca. Jer, on ima prijedlog za okončanje rata u Siriji.

Vrlo je teško za svakog zapadnog političara, pa i za Obamu, ne povesti se za Putinom. Putin je to diplomatski izveo vrlo pametno i efikasno. Sada je na Obami i Merkelovoj da nađu način da usklade svoje interese s Putinovim.

Kada pogledamo malo naprijed, u iduće tjedne: što bi mogao biti Obamin cilj u pogledu Sirije i njegovog saveza protiv takozvane „Islamske države“?

Puno zavisi od toga što će Obama s Putinom dogovoriti o vojnim akcijama protiv "Islamske države". Ako nađu put da koordiniraju ruske i zapadne vojne operacije, to bi bilo djelotvornije u borbi protiv „Islamske države“. Ali, u Pentagonu ima mnogo onih koji ne žele biti uvučeni u zajedničke akcije s Rusima. Odnos je krajnje opterećen. A izgleda da u ovom trenutku Putin vodi glavnu riječ.

Novinar Marvin Kalb je stručnjak za Rusiju vašingtonskog instituta Brookings Institution. Nedavno je objavio knjigu: „Imperijalno kockanje. Putin, Ukrajina i novi Hladni rat“ (Imperial Gamble. Putin, Ukraine and the New Cold War).

Preporuka uredništva