Purda pred izručenjem Srbiji?

"Purda je žrtva montiranog procesa koji je pokrenuo režim Slobodana Miloševića", izjavila je hrvatska premijerka Jadranka Kosor nakon odluke Suda BiH u petak (18.2.) da vukovarskog branitelja Tihomira Purdu izruči Srbiji. Kosor je rekla da je uvjerena da će srbijansko tužiteljstvo nakon saslušanja Purde "doći do relevantnih činjenica". Prva od tih činjenica je, kako je navela, da je Purda prvi iskaz dao u neljudskim uslovima i da je taj iskaz bio iznuđen tijekom njegovog boravka u srpskim logorima u kojima je bio mučen i ponižavan.

"Uvjerena sam da će sve institucije, posebno one nezavisne, učiniti sve da nas prestanu opterećivati posljedice Miloševićevog režima čija je rušilačka mašina nasrnula i na Hrvatsku i na BiH", rekla je hrvatska premijerka, dodavši da je to "važno zbog dugoročnog mira, stabilnosti i ukupne situacije", kao i zbog činjenice da je "gospodin Purda nevin".

Srbijansko tužiteljstvo Tihomira Purdu tereti za ratne zločine nad zarobljenicima i nemoćnim osobama u Vukovaru 1991. godine. Uhićen je 5. siječnja ove godine na graničnom prijelazu Orašje.

Iz Hvatske kritike sudske odluke i Tihićeve šutnje

Nakon premijerke Kosor u vezi sa "slučajem Purda" su se glasile i hrvatske braniteljske udruge, koje smatraju da je on nevin. "Nakon mjesec i pol dana pritvora i neizvjesnosti, zaista smo razočarani obrazloženjem pravosudnih organa BiH, gdje je vidljivo da se pri donošenju odluke o izručenju uopće nije vodilo računa o utemeljenosti srpskih optužbi za ratni zločin", navodi se u priopćenju Udruge branitelja logoraša Domovinskog rata grada Zagreba.

Ova udruga je ujedno u svome priopćenju podsjetila da je i sadašnji predsjednik SDA i bivši član Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, zajedno s Purdom bio zatočen. Navode da je Tihić bio u sobi br. 13, odmah do sobe br. 14, u kojoj je bio zatočen Tihomir Purda. "Osobno je (Tihić, op. a.) svjedočio svim torturama koje su prolazili Purda i ostali te zna pod kojim su uvjetima davali iskaze. Zaista se čudimo i žalimo što se niti jednom rječju nije oglasio u svezi s tzv. slučajem Purda", stoji u priopćenju ove udruge.

Ministar pravde iznenađen

Sud BiH je trebao pričekati s donošenjem nepravomoćne odluke o Tihomira Purde jer srbijanske pravosudne vlasti još mogu obustaviti kazneni progon i povući zahtjev za njegovo izručenje nakon saslušanja sljedeći tjedan u pritvoru BiH, ocijenio je u izjavi za mostarske medije ministar pravde BiH Bariša Čolak.

Čolak je kazao da kao ministar pravde BiH ne želi komentirati sudsku odluku jer je ona nepravomoćna i zbog toga ne želi prejudicirati postupak, ali je također kazao da je "u najmanju ruku neobično da je Sud donio takvu odluku, iako nije bio vezan ekstradicijskim rokom, budući je Srbija zatražila Purdino saslušanje posredovanjem bh. odvjetništva. A saslušanje omogućuje da srbijansko pravosuđe zaustavi kazneni progon i povuče zahtjev za njegovo izručenje."

Čekat će se i odluka prizivnog vijeća Suda BiH

Sama odluka ministra pravde BiH o konačnom izručenju ovisi o ekstradicijskom spisu, kojega će on detaljno provjeriti. "Spis mora sadržavati sve pojedinosti glede molbe za izručenje, što uključuje i dokaze o osnovanoj sumnji da je osoba počinila zločine", kazao je Čolak. Naglasio je, međutim, da će nakon uvida u ekstradicijski spis, i on odlučiti pravedno i prema zakonu. No, kako je Purdin odvjetnik Josip Muselimović najavio žalbu na ovu odluku Suda BiH, tako će prije ministra Čolaka o odluci o izručenju morati odlučiti i prizivno vijeće Suda BiH. Kakva god i ta odluka bila, na kraju ipak odlučuje Čolak, jer kao ministar pravde BiH, on može sam odlučiti hoće li Purda biti izručen Srbiji ili ne.

Bilo da se Purda izruči Srbiji ili pak ostane u BiH, prioritet u Srbiji je na samoj istrazi u slučaju Purda, kako bi se pravedno moglo presuditi, naglašeno je u Beogradu. "Mi ćemo faktički donijeti tužiteljsku odluku kada usporedimo sve one materijale koje imamo iz Zagreba, ono što smo sakupili ovdje u Beogradu i ono što prikupimo, odnosno iskazi koje dobijemo u BiH", izjavio je za TV B92 zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine, Bruno Vekarić.

Autorica: Marina Martinović (hina, fena, beta, hrt, b92)

Odg. ur.: Z. Arbutina