1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Puno o jagodama, a malo o Mladićevim zločinima

Izvještavanjem o uhićenju Ratka Mladića srbijanski mediji su potpuno zakazali. Izvještavalo se senzacionalistički, a zločini su stavljani u drugi plan, mišljenja su beogradski analitičari.

Mladić

Zločini su stavljani u drugi plan

Ratko Mladić nakon uhićenja

Je li Mladić bio "dostojanstveno" obučen?

Kakve i odakle su jagode koje je jeo haški optuženik, optužen za genocid i najteže zločine na području bivše Jugoslavije devedesetih godina, koje knjige je tražio, je li živio teškim nadničarskim životom posljednjih godina, zašto nije bio "dostojanstveno" obučen kad je uhićen te koliko će Srbija zaraditi od Europske unije zbog njegove predaje. To su teme kojima se bave mediji u Srbiji otkako je uhićen Ratko Mladić.

Vrlo malo prostora je od četvrtka, 26. svibnja, dano razlozima zbog kojih je bivši general Vojske Republike Srpske nakon 15 godina uhićen i izručen Međunarodnom sudu za ratne zločine u Den Haagu. Mediji u Srbiji uglavnom su se, prema mišljenju sugovornika Deutsche Wellea, bavili trivijalnostima i senzacionalističkim izvještavanjem, dok je izostalo ono najvažnije, odnosno priča o zločinima zbog kojih je Mladić izručen Haaškom sudu. Tako književnik Filip David smatra da su "mediji još jednom propustili ozbiljnu priliku da kažu narodu šta se događalo, kakvi su zločini počinjeni i koliko je velika krivica generala Mladića, koji je imao apsolutnu zapovjednu odgovornost, za ono što je učinjeno".

"Bili smo preplavljeni nizom komentara, izvještaja koji su bili puni nekog sažaljenja za generalovu sudbinu, priča o tome da je posjetio kćerkin grob, da su mu dolazili unuci, da se zaželio jagoda, da je pustio suzu.... Sve je išlo na to da se ispriča jedna sentimentalna priča, a ne priča o čovjeku koji je optužen za najgore ratne zločine - ne govorim samo o Srebrenici, tu su i opsada Sarajeva i niz drugih zločina. Mislim da mediji sami proizvode, a i ranije su proizvodili, takvu sliku o generalu kao da je on žrtva koju proganjaju i čovjek prema kome nitko izvan Srbije nema milosti. Mislim da je to zaista tužno", ističe David. Time je, dodaje on, poslana poruka da će suočavanje Srbije sa prošlošću trajati još dugo vremena.

Show iz Den Haaga

Djevojka sa šajkačom

"Suočavanje s prošlošću daleko od poželjnog"

Najviše prostora u medijima zauzele su senzacionalističke vijesti koje su javnosti pojašnjavale što haški optuženik za genocid, deportacije, zločine protiv čovječnosti traži i šta dobiva od vlasti u Srbiji. U razgovoru vojnog analitičara Miroslava Lazanskog i Aleksandra Dimitrijevića iz Međunarodnog instituta za sigurnost u televizijskoj emisiji "Utisak nedjelje" mogli su se čuti i detalji da je Mladić bio nepristojno obučen kada su ga uhitili jer se od generala očekuje da bude u generalskoj uniformi, te da mu se "desio zločin u Srebrenici". Sve te stvari, prema mišljenju Filipa Davida, pokazuju da se u Srbiji ništa neće popraviti još dugo godina.

"Ja sam sve uvjereniji da je stvar izgubljena što se naše generacije tiče, ništa se popraviti bitno ne može u godinama koje su pred nama. Jedino kada se stvori dovoljna distanca pretpostavljam da će biti povjesničara, sociologa i pisaca koji će tome prići kako treba. Mediji su i u proteklom vremenu odigrali dosta lošu ulogu. Na primjer, vrlo je malo pisano i pratilo se ono što se dešava u Den Haagu tako da ni on nije ispunio ulogu koju je trebalo ispuniti, a to je, da se shvati veličina zločina koji su počinjeni na prostoru bivše SFRJ. Tu prenosi više služe za zabavu naroda. Evo, recimo, suđenje Vojislavu Šešelju gleda se kao jedna vrsta show programa. Karadžiću kao da se ne sudi uopće, niti ima prenosa niti komentara", kaže David.

Živnulo 'patriotsko novinarstvo'

Mladić u uniformi

"Bio je jako loš vojnik"

Uhićenje Ratka Mladića dogodilo se svega nekoliko dana nakon što se Upravni odbor Radio Televizije Srbije (UO RTS) ispričao za govor mržnje devedesetih godina. Deset dana nakon te isprike, a dan nakon izručenja Mladića Haaškom sudu, u emisiji "Svjedok" emitiranoj 1. lipnja, gost Nenada Lj. Stefanovića, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da se u Srebrenici nije desio genocid nego ratni zločin, te da se u Haaškom tribunalu gleda selektivna pravda "koja je prije svega bila namontirana tako da osudi Srbe za zločinački organizirani pothvat, a druge prosuđuje za individualne krivice". Bivša novinarka RTS-a Isidora Sekulić smatra da je to pokazatelj nemijenjanja uređivačke politike javnog servisa Srbije.

"Isprika je potpuno besmislena, a elektronski mediji su pali na ispitu. Patriotsko novinarstvo je živo, življe nego ikada. Jedno vrijeme je bilo nekog zatišja, međutim ovaj događaj s Mladićem je pokazao da je to tzv. 'patriotsko novinarstvo' živnulo, radi posao i sve iz isprike UO RTS-a se radi ponovo, možda na sofisticiraniji način", kaže Isidora Sekulić. Posljedica ovakvog izvještavanja o Ratku Mladiću i ratnim zločinima za koje je optužen je sporiji put prema suočavanju s prošlošću, koji je za profesora Filološkog fakulteta u Beogradu Ljubišu Rajića, počeo.

Neki nisu dobili priliku da ostare, a neki ni da odrastu

Žrtve iz Srebrenice

"Žrtve nisu stigle ni ostariti ni odrasti"

"U ovom trenutku je to suočavanje s prošlošću daleko od poželjnog. Srbija se počela suočavati sa sadašnjošću tijekom devedesetih. Danas mnogi zaboravljaju kada su održavani mnogi skupovi i mnogi prosvjedi, od Beogradskog kruga do onog crnog flora razvučenog od Terazija do Slavije. Zatim se Srbija nastavila suočavati s prošlošću djelimično kroz ono što je pisano i objavljivano, kroz stavove pojedinih javnih djelatnika, kroz suđenja.... Međutim, većinski dio stanovništva, i političke i kulturne elite, odbija i dalje pogledati kakva je bila prošlost. Taj većinski dio i dalje dominira, ali gubi pozicije, posebno sa svakim novim otkrićem kao što je bio film o likvidaciji Bošnjaka koju su izveli Škorpioni, suđenja braći Bitići, Suva reka i slično", naglasio je Rajić. On je dodao da je obračun s prošlošću počeo u Srbiji, ali da će potrajati dosta dugo i da neće zahvatiti sve jer "uvijek ostaje jedan dio stanovništva koji odbija suočavanje s prošlošću".

"S rijetkim izuzecima, mediji su bili manje više na Mladićevoj strani. Ja mogu samo ponoviti ono što je Biljana Srbljanović napisala - tužbalica nad tim da je on ostario i oronuo u najmanju ruku je ogavna jer zbog njega mnogi, na prvom mjestu Bošnjaci, pa onda i Hrvati ali i ne malobrojni Srbi, ne da nisu stigli ostariti nego nisu stigli ni odrasti. Mediji su od njega počeli stvarati nacionalnog junaka, što on nije, velikog vojnika što nije, naprotiv on je bio jako loš vojnik, sve njegove strateške procjene su bile pogrešne. Od njega su počeli stvarati zaštitnika srpskog stanovništva što on ni izdaleka nije, on je nanio Srbima ogromnu štetu onim što je dopuštao svojim vojnicima da rade. I osim toga, počeli su se uplitati u potpune besmislice: hoće li izvršiti samoubojstvo, jesti jagode ili ne. Glavni mediji u Srbiji, ako tu računam RTS i druge televizije, nisu ni izdaleka počeli suočavati stanovništvo s onim što se događalo. Mislim da su u ovom slučaju mediji ozbiljno zakazali", pojašnjava Rajić.

Profesor Ljubiša Rajić, međutim, smatra kako ne treba očekivati da proces suočavanja s prošlošću bude brz i ide preko noći, za njega, kaže, treba minimum 40, 50 godina. A ono što je u Srbiji u tom procesu problematičnije od ponašanja medija, jest činjenica da je u školskim udžbenicima razdoblje ratova vođenih tijekom 90-ih na prostoru bivše SFRJ potpuno iskrivljeno predstavljeno.

Autorica: Žarka Radoja, Beograd

Odg. ured: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva