1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Puca li "stakleni strop" nad glavama mladih znanstvenica?

Prije 20-ak godina je list Wall Street Journal iskovao termin "stakleni strop“ kojim je opisana nevidljiva prepreka na koju nailaze žene kada pokušaju doći na neki rukovodeći položaj. Otada se nije puno toga promijenilo.

Kako probiti stakleni strop?

Kako probiti "stakleni strop"?

I danas muški klubovi na utjecajnim položajima osiguravaju uspješnu rodnu diskriminaciju, žene i dalje moraju puno više dokazivati svoju kompetentnost i uspješnost, a stakleni strop i dalje je na svojem mjestu, mada ponegdje diskretno napuknut.

Takvo stanje potvrđuju i aktualna istraživanja u Hrvatskoj: žene u prosjeku imaju 20-ak posto niža primanja od muškaraca, u ukupnom broju nezaposlenih udjel žena neprekidno raste (prošle je godine bio oko 65 posto), a zakonskoj kvoti od 40 posto žena na listama kandidata za izbore još se nije stiglo ni blizu.

Mlade znanstvenice - Ivana Šoljić Jerbić, Petra Peharec, Lana Vasung i Iva Kavčič.

Mlade znanstvenice - Ivana Šoljić Jerbić, Petra Peharec, Lana Vasung i Iva Kavčič.

I visokoobrazovani diskriminiraju

Iako bi se trebalo očekivati da će rodna diskriminacija najprije nestati u okruženjima visokoobrazovanih stručnjaka, statistike pokazuju da u i svijetu znanosti još uvijek postoje ekskluzivni muški klubovi. Među voditeljima znanstvenih projekata znanstvenica je tek 10-20 posto kaže akademik Zvonko Kusić, koji je ovih dana dovršio – kako ističe – izuzetno ugodan zadatak vrednovanja kandidatkinja za stipendije koje dodjeljuje Hrvatsko povjerenstvo UNESCO-a, a osigurava kozmetička tvrtka L'Oreal. Zabrinjavajuće je da je broj voditeljica znanstvenih projekata posve neproporcionalan podacima o gotovo 60 posto žena među diplomantima visokih učilišta u Hrvatskoj, te 50-ak posto među magistrima i doktorima znanosti.

Medicinska sestra - da. Šefica odjela - teško!

Medicinska sestra - da. Šefica odjela - teško!

Znanstvenice – neiskorišteni potencijal

"Uloga žena u znanosti kod nas nije dovoljno prepoznata zbog čega se taj ogroman potencijal za napredak nedovoljno koristi", komentira akademik Vladimir Paar. On je u radu komisije za stipendiranje žena u znanosti zastupao Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO. Da hrvatske znanstvenice itekako nose razvojni potencijal pokazuje i rastući broj kvalitetnih prijava na L'orealov i UNESCO-ov natječaj, koji se u kao dio međunarodnog projekta „For Women in Science“ diljem svijeta provodi već desetak godina. U srijedu (27.01.2010.) u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu predstavljena je i peta generacija hrvatskih mladih znanstvenica kojima su uručene stipendije od 4000 eura.

Trenutak priznanja vrijednosti

Trenutak priznanja vrijednosti

Ženski kompromisi koji idu na ruku muškarcima

Među 70-ak kandidatkinja koje su morale biti mlađe od 35 godina te prijaviti doktorsku disertaciju u završnoj fazi, odabrane su 4 mlade, perspektivne znanstvenice. One smatraju da sličnih ciljanih stipendiranja treba biti i više, jer takvim se akcijama izravno poboljšava njihov položaj u znanstvenoj zajednici i olakšava afirmacija.

Jedna od njih je Ivani Šoljić Jerbić, diplomirana inženjerka kemije sa zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja potvrđuje da je položaj žene u društvu općenito nepovoljniji: „Kako u drugim djelatnostima, tako i u znanosti žene su u težem položaju jer moraju vješto balansirati između privatnog i poslovnog dijela svog života što zna biti dosta komplicirano i nerijetko moraju raditi kompromise i određivati prioritete što nekada ide na ruku muškim kolegama, pogotovo kada se radi o višepozicioniranim radnim mjestima.“

Zanimljiv je i podatak koji je iznijela druga dobitnica stipendije doktorica medicine s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga u Zagrebu Lana Vasung: „Primijetila sam da medicinu upisuje više studentica, a na kraju je puno veći broj muškaraca postaju doktori.“

Suradnici Frauenhofer-Instituta za mikrosustave u Dresdenu

Živi zid

Desetosatni radni dan

Novopečena stipendistica i inženjerka molekularne biologije sa zagrebačkoga PMF-a Petra Peharec zadovoljna je, pak, svojim statusom u znanstvenoj zajednici i za nju je presudno dobro povezivanje privatnog i poslovnog života: „Preko tjedna koncentrirana sam isključivo na posao, ali zato vikende čuvam za izlete u prirodu s dečkom.“ Slično funkcionira i Petrina kolegica s PMF-a diplomirana inženjerka geofizike Iva Kavčić – također nagrađena stipendijom za završetak doktorata - desetosatni radni dan za nju je uobičajen ritam, jer svjesna je da kao žena mora „potegnuti“ i više od prosjeka.

Zahvaljujući akcijama poput stipendiranja mladih znanstvenica, no prije svega zbog njihove marljivosti i predanosti valjda se možemo nadati da će se početi popravljati i rodna zastupljenost među članstvom krovne nacionalne znanstvene institucije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je među 160 akademika samo 12 žena.

Autor: Vid Mesarić

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva