1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pušenje se zabranjuje - proizvođači cigareta broje novac

Ove subote su i političari u Njemačkoj odlučili zabraniti pušenje u ugostiteljskim objektima. Ali dok trpe ugostitelji i pušači, proizvođači cigareta su se već odavno okrenuli drugim tržištima.

default

I u Njemačkoj će se država pobrinuti da se pušači "opamete"

Koliko god da je institucija državnog monopola nešto što pripada davnoj prošlosti, u jednom proizvodu - zbog ogromnog udjela poreza i nameta obzirom na cijenu samog proizvoda - je gotovo svaka država i dalje de-facto monopolist koji ipak dopušta "privatnima" da opslužuje tržište. Naravno, riječ je o cigaretama i duhanskoj industriji i zapravo začuđuje da upravo države - Europe i Sjeverne Amerike - već godinama vode pravi križarski rat protiv pušača. Sami pušači već se itekako mogu osjećati kao progonjeni zečevi, ugostitelji nisu nimalo oduševljeni da pušači onda ipak odlučuju ostati kod kuće i jedu pizzu iz dubokog smrzavanja, pa čak i političarima nije baš posve svejedno kada prihodi od poreza na cigarete ipak postaju manji. U cijelom tom lancu slavi samo jedan - točnije njih četri ili pet "velikih" koliko je uopće ostalo međunarodnih duhanskih koncerna: jer zabrane pušenja na Zapadu ih možda malo svrbi, ali ukupno uzevši, već godinama bilježe sjajne poslovne rezultate i plivaju u novcu.

Ipak će - vjerojatno - biti iznimaka

Ove subote su se i njemački političari ipak uspjeli složiti: i u ovoj zemlji dolazi zabrana pušenja u javnim zgradama i ugostiteljskim objektima. Doduše, neke savezne pokrajine žele izuzetke za ugostitelje koji bi pušačima osigurali poseban prostor, ali ne-pušači su ipak mogli likovati: "Njemačka je učinila korak prema onome što su druge zemlje već učinile i mi smo naravno suglasni u pitanju, koliko je štetno pušenje pa i ono pasivno. Ovdje se građani moraju pouzdati na zaštitu kakvu im osiguravaju administrativne i zakonske odredbe." riječi su predsjednika vlade pokrajne Niedersachsen, Christian Wulfa. Ali upravo ta pokrajna, uz pokrajnu Nordrhein-Westfallen ipak želi omogućiti da i dalje postoje lokali za "one druge". Christian Wulf: "Ako se neki gastronomski objekt izričito proglasi kao lokal za pušače - na primjer birtija na uglu - onda ne želimo tom objektu oduzeti priliku i dalje služiti mušterije koji to žele."

Povjerenica za droge savezne vlade, Sabine Bätzing je uvjerena kako i te posljednje oaze trebaju nestati: "Mi smo u Njemačkoj dugo trebali da dođemo do ovakve zabrane i trebali bi biti još malo strpljivi jer će sigurno doći i sljedeći korak. Ljudi će vidjeti da funkcionira i sa gastronomijom bez pušenja. Već funkcionira s javnim institucijama i sigurno će se na to priviknuti i otkrit će da je to dobro. Onda ćemo možda u budućnosti promijeniti i posljednje iznimke."

Nezadovoljni pušači i - ugostitelji

Pušači, nagurani pred ulaze javnih institucija po kiši i snijegu, jedva da su se uvjerili "kako je to dobro". U Italiji je također ugrožena čitava kultura življenja - njihovi legendarni "barovi" gdje se pije ekspreso između dva termina barem u onim mjesecima kada se ne može sjediti pred ulazom. Njemački ugostitelji također ne misle da su pušači tek dječica koju treba oštrim okom države naučiti da peru ruke pred jelo. Glavna poslovodkinja Udruge njemačkih hotelijera i ugostitelja, Ingrid Hartges: "Bilo bi lijepo kada bi se takvi propisi određivali prema tržištu i da se ne govori građanima što trebaju misliti. Ali očito to nije uvijek moguće."

Ovih dana nakon što su političari odlučili u dogledno doba zabraniti pušenje, jedini koje nitko nije pitao su - proizvođači cigareta. Doduše, koncerni diskretno šalju svoje predstavnike kod ugostitelja koji im objašnjavaju kako se problem duhanskog dima navodno veoma jednostavno može riješiti solidnom ventilacijom. Ali u osnovi, jedan "Philip Morris" ili "British American Tobacco" radije šuti. Jer, iako jedna zemlja za drugom zabranjuju pušenje u javnim prostorima, broj prodanih cigareta raste - i to drastično.

Zabranjuje se a broj prodanih cigareta raste

2001 je Philip Morris prodao 821 milijardu cigareta, pet godina kasnije prodaja je porasla za gotovo stotinu milijardi cigareta, na 918 milijardi. Slično je i sa BAT-om: od 2001 do 2005 je prodaja skočila sa 644 na 671 milijardu cigareta i nema svjetskog proizvođača čija je proizvodnja pala. Kada je riječ o dobiti - stvari su još gluplje: u Njemačkoj je 1999 kutija cigareta koštala negdje oko 4 marke, danas nešto preko 4 eura. Ali umjesto da proizvođači trpe gubitke, upravo porez im je pomogao da bilježe još veću dobit i to sa manje prodanih cigareta. Od 1997 do 2005 je broj prodanih cigareta u zapadnoj Europi pao sa 705 milijarde na 633 milijarde. Ali promet u tom sektoru je u istom razdoblju porastao sa gotovo 91 milijardu eura na preko 111 milijarde.

Svaka treća cigareta dimi se u Kini

Ali naravno da odgovor, zašto proizvođače cigareta ipak manje boli glava zbog zabrane pušenja u gostionicama nego ugostitelje leži u sasvim jednostavnoj činjenici: ravno svaka treća cigareta koja se popuši na ovoj planeti, dimi se u Kini. Prodor na tamošnje tržište je izuzetno teško jer Kina, kao u dobra stara vremena 18 ili 19 stoljeća, duhan drži strogo u rukama svog monopoliste "China National Tobacco". Ali već i broj tamo popušenih cigareta - to se već ne mjeri milijardama nego je to gotovo dva bilijuna cigareta u 2005. - govori o golemom potencijalu tog tržišta. Slično je i u Indiji. Tamo je manji problem naći pušače, nego ih naviknuti da ne posežu za tradicionalne "biddies" nego za neko zvučno ime cigarete sa zapada. I konačno, tu su Rusija i Istočna Europa gdje poslovi idu da ne mogu bolje.

I američke sudske tužbe presahnule

Jer koliko god da se političari trudili "naučiti" svoje stanovništvo, ostaje činjenica da - mnogi ljudi vole pušiti. Čak i u Americi: iako tamo svake godine pada broj pušača za nešto preko 1%, poplava tužbi za odštetom bivših pušača u kojima su tražili milijarde odštete već je odavno počela jenjavati. Nedavno je najveći proizvođač cigareta, koncern Altria odlučio svoj sektor prehrambenih artikala "Kraft" izdvojiti i samostalno poslati na burzu. Razlog nije bila bojazan da i "Kraft" ne strada od mogućih odšteta nego upravo obratno: on je na jedvite jade u zadnjem kvartalu 2006. uspio postići da mu je dobit samo za 10% bila manja nego godinu prije toga. Zarada u sektru cigareta istog koncerna, u već spomenutom "Philip Morrisu" je u istom razdoblju porasla za čitavih 5%.