1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ptičja gripa: nema razloga za paniku

Sve do 1997. godine virus H5N1 napadao je samo perad, a onda je u Aziji registriran prvi slučaj oboljenja od ptičje gripe kod čovjeka. Prošle se godine ta bolest pojavila i u Europi, no stručnjaci njemačkog instituta Robert Koch smatraju da još nema razloga za paniku.

Virus H5N1

Virus H5N1

Ptičja gripa još uvijek je životinjska bolest koja samo u iznimnim slučajevima prelazi na čovjeka. Pa ipak nije isključeno da bi se taj opasni virus sve više mogao širiti i na ljude koji dolaze u dodir sa zaraženim pticama. Unatoč tome, epidemiolog iz berlinskog instituta Robert Koch Udo Buchholz ističe da nema razloga za paniku: «Kod ptičje gripe moramo, naravno, praviti razliku jer taj je pojam dvoznačan. On se koristi i kod peradi i kod čovjeka. Ptičja se gripa kod peradi u prošle dvije tri godine širila velikom brzinom, tako da je sigurno oko 200 milijuna ptica umrlo ili moralo biti ubijeno. Na sreću, taj virus rijetko prelazi na ljude. Do sada se pojavilo 100 do 200 potvrđenih slučajeva, od kojih je otprilike polovica oboljelih umrlo.»

Problem predstavlja mutacija virusa

Njemački epidemiolog upozorava da će se taj virus kod ptica vjerojatno nastaviti širiti, posebice u proljeće kada na put ponovo krenu ptice selice. Udo Buchholz kaže: «Do sada još nije postojala takva situacija kao sada – taj val oboljenja širom svijeta, u velikom broju zemalja, na više kontinenata. Također je sve više vrsta koje od te bolesti oboljevaju, i to ne samo čovjek, nego i tigrovi, konji, psi... To nas zabrinjava, ali još ne možemo točno predvidjeti kako će se situacija dalje razvijati.»

Najveći problem kod virusa H5N1 je njegova genetička promjenjivost, zbo čega još uvijek nije pronađeno učinkovito cjepivo za ljude. Tu istu osobinu ima i virus obične gripe, naglašava Udo Buchholz: «Kada razvijemo cjepivo kod normalne gripe, ono isto moramo prilagođavati u svakoj sezoni, upravo zbog toga što se taj virus brzo genetski mijenja. Zato se uvijek pokušava predvidjeti koja će podvrsta virusa kružiti iduće sezone.»

Higijena otežava širenja virusa

Prema procjenama instituta Robert Koch, do takozvane pandemije, odnosno do širenja ptičje gripe na ljude širom svijeta, moglo bi doći samo ukoliko bi se virus H5N1 toliko promijenio da se lako prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do toga do sada nije došlo, no ni ta se mogućnost ne može isključiti. Zato vlasti u mnogim zemljama utvrđuju mjere kako u slučaju izbijanja epidemije mogle brzo reagirati. Za ljude u krajevima u kojima se virus kod peradi već znatno proširio Udo Buchholz preporučuje slijedeće:

«Starosna skupina koja je očito posebno pogođena su upravo djeca. Zato se mora paziti da djeca ne dolaze u dodir s pticama. Uzročnik bolesti prije svega se prenosi putem izmeta i izlučina i zato treba izbjegavati posjet tržnicama na kojima se prodaju ptice i perad. Kokoši i druga perad također ne smije boraviti u kući, što je naravno teško izvedivo u zemljama poput Kine ili Turske gdje ljudi i životinje često žive zajedno u istoj prostoriji. Ali općenito je važno pridržavanje stroge higijene. Naravno, to je teško u siromašnim dijelovima svijeta, ali se u svakom slučaju mora na najmanju moguću mjeru smanjiti dodir s peradi te što češće prati ruke kako bi se time smanjio rizik.»

  • Datum 24.01.2006
  • Autor Bianca von der Au
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zpn
  • Datum 24.01.2006
  • Autor Bianca von der Au
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zpn