1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Psihičko nasilje gore od fizičkog"

Hrvatska vlada namjerava u Kazneni zakon unijeti i psihičko nasilje u obitelji kao kazneno djelo. Sociolozi i aktivisti za ravnopravnost spolova to pozdravljaju. Ali, ključna će biti provedba zakona.

Najnoviji vladini prijedlozi izmjena Kaznenog zakona, objavljeno je nakon njezine zadnje sjednice uoči ljetne stanke, uključuju i inkriminaciju psihičkog nasilja u obitelji. Kao što je to prokomentirao ministar pravosuđa Orsat Miljenić, naime, riječ je o nasilju često puno težem od fizičkog. Pojašnjeno je da će se ono ubuduće, ako se radi o dugotrajnom te intenzivnom ugnjetavanju s posljedicama, stoga tretirati kao kazneno djelo, a ne više samo prekršaj.

Mirjana Krizmanić

Mirjana Krizmanić

„Mislim da je posrijedi zapravo puno teži vid nasilja od fizičkog“, nadopunila je ministra pravosuđa hrvatska psihologinja i sociologinja Mirjana Krizmanić, koju smo pitali za mišljenje o ovoj delikatnoj materiji. Ona smatra da djelovanja kao što su podmukle uvrede, implicitne prijetnje, sustavno omalovažavanje i slično, predstavljaju opasnosti s trajnim utjecajem, a s kojim se teže nositi i koje je teže definirati, locirati, nadvladati. Na žrtvu one ostvaruju trajni utjecaj i dubinski joj ruše samopouzdanje. Takav utjecaj cilja na bitne, konstitutivne osobine ličnosti i puno ljudi – najčešće žena - zbog toga se počne osjećati nedostojnima i nepoželjnim, pa se teško oporavljaju.

Djeca su najosjetljivija kategorija

„Naravno, veliki problem s tim jest dokazivanje počinjenja te vrste nasilja“, dodala je Krizmanić, „jer je ono manje vidljivo. Tek moramo vidjeti tko će uopće pristati na stručno vrednovanje odnosa u tom smislu, kad bude žena tvrdila jedno, a muž drugo. Bit će tu puno teških iskušenja za sistem“. Ipak, naša sugovornica smatra da bi uvođenje djela obiteljskoga psihičkog nasilja u Kazneni zakon, ako se provede valjano, bio izuzetno pozitivan moment za društvo.

Djevojčica skrivenog lica

Djeca su najosjetljivija

„Često se zaboravlja da se ta vrsta nasilja ne odnosi samo na supružnike, nego i na djecu, kao još osjetljiviju kategoriju. Jer, djeca su u principu bespomoćna, dok žene ipak u najvećoj mjeri same biraju svog partnera“, zaključuje Mirjana Krizmanić. Zato bi po njezinu mišljenju trebalo posebnu pažnju usmjeriti na utjecaj psihičkog nasilja u obitelji na djecu, koja su u razvoju i neizvjesno je kako će točno pritisak djelovati na koje od njih. A već i sugestije koje smjeraju na njihove fizičke osobine ili propuste kod učenja mogu djecu zauvijek uvjeriti da su bezvrijedna.

Ekonomsko nasilje i dalje u sjeni

Svoje nam je stajalište o novom zakonodavnom momentu iskazala i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, odmah naglašavajući zadovoljstvo takvom orijentacijom Vlade RH, budući da je i sama više puta javno upozoravala na predmetni manjak u domaćem zakonodavstvu. „Ostaje da se vidi koje će oblike i intenzitete kaznenog djela psihičkog nasilja procesuirati nadležna tijela kao što su policija i državno odvjetništvo, te kakvu će praksu u takvim postupcima kreirati sudovi. Međutim, time ekonomsko nasilje i dalje ostaje izvan dometa kaznenog zakonodavstva“, upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

Ekonomsko nasilje u obitelji, dakle, po njezinoj procjeni može biti pogubno kao i ostala psihička zlostavljanja, a često je gore od fizičkog. Ono žrtvu čini bespomoćnom pred nasilnikom, primjerice u slučaju potpunog ili čak već i djelomičnog uskraćivanja vlastitih ili zajedničkih novčanih sredstava za život. Ili je može dovesti u krajnje ponižavajući položaj, kao što bi bila npr. uskrata pristupa električnoj energiji ili toploj vodi i sličnim dobrima.

Muškarac udara ženu

Teži vid nasilja od fizičkog

Zlostavljanje nije privatna stvar

Višnja Ljubičić iz tog razloga drži kako bi državna egzekutiva trebala porazmisliti i o uvođenju ovog oblika nasilničkog ponašanja u obitelji, u sferu kaznenog procesuiranja. Time bi svi teški oblici nasilničkog ponašanja bili konačno u sferi kaznenog zakonodavstva, kao što nam je pojasnila Ljubičić. Uostalom, žrtve psihičkog nasilja u raznim njegovim aspektima više ne bi trebale same osjećati krivnju i sramotu zbog toga što im je počinjeno.

„Smatram da će tako najnovijim izmjenama naše društvo dobiti snažnu poruku o tome da nasilničko ponašanje nije privatna, obiteljska stvar“, rekla je ona, „nego izrazito štetno društveno ponašanje koje će kao takvo biti i sankcionirano“. Naravno, potom ostaje onaj zacijelo teži dio priče, sama provedba zakona. Ne treba sumnjati da će hrvatsko društvo s obzirom na to itekako imati o čemu povesti računa u budućoj društvenoj i pravosudnoj praksi.