1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Psihički problemi učitelja u Njemačkoj

Kvota tjelesne i psihičke iscrpljenosti među učiteljima je visoka. Jedna studija je pokazala da 30 posto zaposlenih u obrazovnom sustavu ima psihičke probleme.

Završetak uskrsnih praznika. Mnogim učenicima pada mrak na oči što ponovno moraju ići u školu. Ali i mnogim učiteljima. Prema jednoj aktualnoj studiji 30 posto zaposlenih u obrazovnom sustavu pati od psihičkih problema. Što činiti kada se ni učitelji sami ne osjećaju spremni na svakodnevicu u školi? Studije dokazuju da mladi učitelji prožive šok kada su pred razredom i trebaju ukrotiti učenike.

Zapravo bi Anika sada morala sjediti za pisaćim stolom na domaćoj zadaći za Sveučilište - jer termin za predaju rada je sve bliže. Ali za reporterku DW-a je napravila stanku za kavu i ispričala joj o uvjetima studiranja na koje gleda kritički. Zbog toga ne želi ni reći svoje pravo ime. Prevelika je briga da će navući bijes profesora. „Sveučilište nekoga može stručno pripremiti, ali naravno da je na fakultetu nevjerojatno mnogo teorije i prakse, a onda i u pripravničkom stažu koji slijedi odmah nakon toga."

Djeca različitog podrijetla

Djeca različitog podrijetla - i različitih potreba

Samo na kratkoj praksi 30-godišnjakinja je već osjetila miris učionice. Za vrijeme učiteljskog studija studenti u Bremenu idu četiri puta na po šest tjedana u različite škole. Premalo vremena, kaže Anika. Pogotovo zato što se za vrijeme prakse nikada u potpunosti ne može posvetiti školi. "Uglavnom je tako da neposredno prije pišemo klauzure, a neki i za vrijeme prakse pišu klauzure ili imaju usmene ispite. Za to vrijeme imamo pismene zadaće i neposredno nakon prakse nastavljaju se pismene zadaće. Dakle upravo zimski semestarski praznici uglavnom su vrlo popunjeni."

Za Aniku bi praksa od pola godine imala puno više smisla. Jer, prilikom sadašnjih kratkih posjeta jedva da ostaje vremena za razmišljanje o učinjenom. Što radim pred razredom, kako učenici reagiraju na mene, kako se nosim s konfliktima, to ostaje ne analizirano. Među ostalim i zato što mentori, dakle učitelji koji se brinu o studentima, imaju isto tako malo vremena.

Jedna studija renomiranog Instituta Allensbach iz 2012. godine pokazala je da se većina mladih nastavnika u Njemačkoj ne osjeća dovoljno spremno za svoj posao. Dva od tri navode da im visoka škola nije prenijela znanja o tome kako ophoditi s učenicima i roditeljima.

Različitost kao izazov

Učenici u učionici

Učenici bi već prije studija trebali utvrditi je li neko zanimanje za njih

Školska svakodnevica danas je puno složenija nego prije 20 ili 30 godina, kaže Andreas Lehmann-Wermser profesor glazbene pedagogije i direktor centra za obrazovanje nastavnika u Bremenu. Sveučilište mora davati sve više znanja: "Sve je veća heterogenost u školama. Sasvim grozničava reakcija na reforme kao što je inkluzija ili slično. Biti učenik također nije postalo jednostavnije, istovremeno bi učenici trebali sve više učiti. Škola bi trebala posredovati sve više znanja. To je vrlo, vrlo teško."

Školska svakodnevica danas: učenici iz siromašnih i dobrostojećih obitelji sjede pokraj invalidne djece, neki drugi imaju strane korjene, a dijelom i ne govore dovoljno dobro njemački. Zbog toga se na sveučilištu u Bremenu jedan modul bavi isključivo različitošću u školama.

Prvo praktikum, a onda studij

Upravo na početku studija studenti bi morali imati više mogućnosti, upoznati svoje kasnije zanimanje kroz praksu, "kako bi vidjeli odgovara li im nastava", zahtijeva Bettina Hannover. Intenzivnije savjetovanje studenata na početku studija za ovu profesoricu je nužno. "Moramo im ponuditi realnu sliku posla te ih pri tome podržati, da zaista istraže, odgovara li to doista mojim željama."

Andreas Lehmann-Wermser

Andreas Lehmann-Wermser

Sveučilišni profesor Lehmann-Wermser zalaže se za što više prakse za vrijeme studija - a time se studenti uvijek iznova pitaju: Mogu li i hoću li doista postati učitelj. Neprikladne kandidate sveučilište ne može izdvojiti. U Finskoj je to primjerice drukčije. Tamo kandidat za učitelja ima priliku za mjesto na studiju tek nakon što je čitavu godinu dana uspješno obavio praksu. U Njemačkoj u principu svatko može studirati.

„Mi ovdje studente možemo samo pratiti i to na način da vrednujemo iskustva s podučavanjem. Možemo ponuditi pomoć, da bi se nadoknadili nedostaci. Ali učiti i dalje se razvijati, to studenti moraju sami", kaže Lehmann-Wermser.

Samo dobro obrazovani učitelji s jakom osobnošću imaju priliku nastaviti taj posao do mirovine, kaže Lehmann-Wermser. Kvota tjelesne i psihičke iscrpljenosti među učiteljima je visoka. Jedna studija je pokazala da 30 posto zaposlenih u obrazovnom sustavu ima psihičke probleme. Studentica Anika vjeruje kako će posao dobro svladati.

Uvijek ću biti u situacijama koje će me prenapregnuti ili crpiti. Ali ne vjerujem da ću brzo zapasti u očaj. Dakle vjerujem da imam osobnost s kojom se mogu s tim nositi."

Preporuka uredništva