1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Prvi svjetski rat u školskim udžbenicima

Je li Gavrilo Princip bio junak ili terorist? Koji su razlozi početka Prvog svjetskog rata? Učenici u Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji i BiH na ova pitanja u svojim udžbenicima dobivaju različite odgovore.

U Istočnom Sarajevu je 100 godina nakon početka Prvog svjetskog rata podignut spomenik Gavrilu Principu, studentu koji je 28. lipnja 1914. u Sarajevu usmrtio austro-ugarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu. Nakon atentata Austro-Ugarska je srpskoj vladi postavila ultimatum, a samo 30 dana kasnije Europom je zavladao rat. Princip je bio član revolucionarne organizacije „Mlada Bosna“ čiji je cilj bio uspostavljanje jedne slobodne države Srba, Hrvata i Bošnjaka.

Gavrilo Princip

Gavrilo Princip

„U Jugoslaviji je Princip uvijek bio predstavljen kao borac za slobodu – a tako je ostalo sve do danas, kao što se može vidjeti u školskim knjigama u Srbiji“, objašnjava stručnjakinja za jugoistočnu Europu, Claudija Lichnofsky sa Instituta za istraživanje školskih knjiga Georg-Eckert u Braunschweigu. Isto vrijedi, dodaje ona, i za područje Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Lichnofsky naglašava kako su i školske knjige u BiH podijeljeno po etničkim kriterijima. Tako u toj zemlji postoje povijesni udžbenici za srpske, hrvatske i muslimanske mališane. No, kada je u pitanju Gavrilo Princip, tada razlike nisu toliko velike. On, doduše, u knjigama za hrvatsku i bošnjačku djecu nije predstavljen kao junak, ali nije niti “demoniziran”. “U srpskim knjigama se tematiziraju i represije kojima je srpski dio stanovništva u Bosni i Hercegovini nakon atentata bio izložen”, kaže Lichnofsky.

Junak ili ubojica?

U Rumunjskoj se ubojstvo austro-ugarskog prijestolonasljednika u školskim knjigama sasvim jasno predstavlja kao „teroristički čin“. „Ono što je učinio Princip se osuđuje kao i svako drugo ubojstvo“, kaže Ioan Popa, nastavnik povijesti u njemačkoj gimnaziji Brukenthal u rumunjskom gradu Sibiuu. No, je li atentat bio i razlog početka Prvog svjetskog rata? „U rumunjskim udžbenicima se taj atentat navodi samo kao povod, kao kap koja je prelila čašu. Kao glavni razlog se navodi konkurencija između ondašnjih velikih sila i političkih i gospodarskih utjecaja“, dodaje Popa.

Sa stajališta Srbije glavnu odgovornost za početak rata snosi Njemačka. Tako u jednoj od školskih knjiga primjerice stoji: “Vojno vodstvo u Berlinu, podržano od velikih kapitalista, tražilo je preraspodjelu kolonija i utjecaja moći... Njemačka je tako zapravo samo tražila neki dobar razlog kako bi mobilizirala javnost. Slično je bilo i u Austro-Ugarskoj, …“

Negdje se njega predstavlja kao običnog atentatora, u Istočnom Sarajevu mu je nedavno postavljen spomenik - Gavrilo Princip

Negdje se njega predstavlja kao običnog atentatora, u Istočnom Sarajevu mu je nedavno postavljen spomenik - Gavrilo Princip

U komunizmu drugačiji politički diskurs

Način na koji se prikazuju i objašnjavaju uzroci i razlozi početka Prvog svjetskog rata su se u zemljama jugoistočne Europe, kao što su Rumunjska i Bugarska, jako promijenio nakon pada komunizma. „U bugarskim školskim knjigama iz vremena prije 1989. godine, Prvi svjetski rat se jednostavno povezuje s interesima bugarske buržoazije“, kaže bugarski povjesničar Plamen Tsvetkov. Ioan Popa iz Rumunjske navodi kako se još dobro sjeća svojih školskih knjiga u kojima je stajalo da „krivnju snosi imperijalizam kao izraz razvoja kapitalističkog društva“. Njih dvojica navode kako je današnji povijesni diskurs u obrazovnom sustavu u njihovim zemljama puno objektivniji i oslobođen propagande.

No, s druge strane, Claudia Lichnofsky kaže kako „školske knjige uopće na području jugoistočne Europe pokazuju da se povijest još uvijek nacionalno promišlja“. „Mogu se naći kontinuiteti, najbolje od Antike do danas, u kojima vlastita nacija ima svoju vlastitu, određenu povijest – iako je pojam nacije zapravo nešto novo, moderno. Naime, prije 19. stoljeća još se nije razmišljalo u današnjim kategorijama nacija“, objašnjava ona.

Austro-ugarski bračni par neposredno prije atentata

Austro-ugarski bračni par neposredno prije atentata

Zajednička europska povijest?

No, u međuvremenu već postoje pokušaji promatranja povijesti iz raznih perspektiva istodobno. Claudia Lichnofsky navodi jedan novi povijesni udžbenik čiji je izdavač Savez europskih nastavnika povijesti, EUROCLIO, i koji događaje u bivšoj Jugoslaviji u vremenu između 1912. i 1945. predstavlja s različitih točka stajališta. „Ovdje se, primjerice, atentat na Franju Ferdinanda rasvjetljava iz raznih izvora“, kaže ona. Prema njezinom mišljenju bi dobar korak bio i kada bi učenici iz jedne etničke grupe u BiH mogli razmotriti i udžbenike povijesti onih drugih kako bi što bolje mogli razumjeti i reflektirati stajališta i razlike.

No, te razlike u predstavljanju povijesti ne odnose se samo na jugoistočnu Europu. “Već desetljećima svaka europska nacija piše svoju povijest Prvog svjetskog rata. Danas bismo trebali te različite interpretacije nekako uravnotežiti kako bismo zajedno dospjeli do jedne, zajedničke europske povijesti”, zaključuje rumunjski povjesničar Lucian Boia koji je, između ostalog, napisao i jednu knjigu o Rumunjskoj u prvim godinama Prvog svjetskog rata.

Preporuka uredništva