1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prvi popis stanovništva u ujedinjenoj Njemačkoj

Za dva tjedna u Njemačkoj počinje popis stanovništva, prvi nakon ujedinjenja zemlje. Mnogi su Nijemci sumnjičavi prema prebrojavanju. Što ih smeta? I kako se popis obavlja u Njemačkoj?

Povećalo iznad popisnog formulara

Popis (desetine) stanovništva

Njemačka je već više od 20 godina ujedinjena. Ali, koliko ljudi živi na istoku, a koliko na zapadu zemlje i koliki su im stanovi – to nitko ne zna. Jer, zadnji popis u bivšem DDR-u proveden je 1981. godine, a u Saveznoj Republici 1987. godine. Tada su stotine tisuća zapadnih Nijemaca bojkotirale popis. Strahovali su od zloporabe podataka. Kritičare su podupirale i neke stranke, primjerice Zeleni, čiji je zastupnik Christian Ströbele u Bundestagu izjavio: „Ni u kojem slučaju po novom zakonu građanima nije zajamčena tajnost tih podataka.“

Popisu stanovništva 1987. prethodio je višegodišnji prijepor. On je zapravo trebao početi 1983. Ali, brojne građanske inicijative tomu su se protivile i Savezni ustavni sud im je priznao pravo da sami odlučuju o upotrebi njihovih podataka.

Mladi se ne boje dati podatke

Roderich Egeler, predsjednik Saveznoga statističkog ureda

Roderich Egeler

Razlog tako velikog protivljenja popisu stanovništva sigurno je bilo općenito usijano ozračje u društvu. Ali,određenu ulogu je igrala i jedna povijesna trauma. Nacisti su sustavni progon židova mogli provesti zahvaljujući i pouzdanim podacima iz popisa stanovništva tridesetih godina.

Danas je strah ljudi manji, osobito među mladima koji svoje podatke bez sustezanja objavljuju na internetskim platformama poput Facebooka. Prema jednom ispitivanju, tri četvrtine Nijemaca između 18 i 29 godina podržavaju popis stanovništva.

Temelj za političke i gospodarske odluke

Naljepnica protiv popisa

Naljepnica protiv popisa

Nijemci, međutim, ne provode stvarni popis stanovništva nego takozvani cenzus. Od oko 82 milijuna stanovnika bit će ispitana otprilike jedna desetina. Čemu služe ti podaci pojašnjava predsjednik Saveznoga statističkog ureda Roderich Egeler: „Podaci iz cenzusa su važna osnova za donošenje političkih i gospodarskih odluka na saveznoj, pokrajinskoj i općinskoj razini. Primjerice, broj stanovnika je važan za odluku o raspodjeli poreznog novca između pokrajina i općina. Drugi važan primjer je određivanje izbornih jedinica.“

Osamdeset tisuća popisivača će posjetiti osam milijuna slučajno odabranih stanovnika, svih uzrasta, oba spola i svih mogućih državljanstava. Ispunjavanje upitnika, koje se može obaviti i preko interneta, nije potpuno dragovoljno. Tko odbije ispuniti upitnik mora platiti kaznu. Popisom će biti obuhvaćeni i stanovnici posebnih stambenih objekata, pojašnjava Annette Pfeiffer iz Saveznoga statističkog ureda: „Posebni stambeni objekti su studentski domovi, starački domovi, ali i zatvori, psihijatrijske bolnice. Tamo ćemo popisati sve osobe.“

I kuće i stanove

Logo popisa stanovništva u Njemačkoj

Logo popisa stanovništva u Njemačkoj

Treću skupinu čine vlasnici kuća i stanova. I oni moraju ispuniti upitnik. Jer, dosad ima premalo podataka o stambenoj situaciji u Njemačkoj. A oni su važni kako bi se znalo kakva je infrastruktura potrebna nekom gradu. Popis se priprema već deset godina. Ovoga mjeseca je krenula promidžba u medijima kako bi se ljude informiralo. Javna kritika je dosad u granicama. Ustavnu tužbu jedne građanske inicijative sud nije prihvatio. Predstavnik te inicijative Michael Ebeling objašnjava zašto je sumnjičav: „Podaci će, prema zakonu, do četiri godine biti čuvani u ne anonimiziranom stanju. U pojedinim slučajevima ido šest godina, znači do 2017. Čak i ako bi se ti podaci u takvom stanju čuvali samo nekoliko dana ili tjedana, to bi po mom mišljenju bilo previše rizično.“

Ali, Nijemci će se morati naviknuti na popise stanovništva. Prema zakonu EU-a oni će se ubuduće održavati svakih deset godina, što je međunarodni standard. Savezni statistički ured to pozdravlja: „Podržavamo takav ritam, jer ako pogledamo demografski razvitak naše zemlje vidimo da je jako važno znati u kojem smjeru idemo.“

S prvim rezultatima popisa ne može se računati prije kraja 2012. godine. Do tada će na popis i njegovu analizu biti utrošeno 710 milijuna eura.

Autor: Kay-Alexander Scholz / Anto Janković
Odg. urednik: S. Matić

Preporuka uredništva