1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prvi pacijenti s umjetnom krvlju

Magnus Persson ozlijedio se prilikom športa i prvi je covjek koji je, za vrijeme operacije, kao transfuziju primio cetiri decilitara umjetne krvi: "Mislim da je to zanimljivo. I napeto, sudjelovati u tome, na odredeni nacin i sudjelovati u tom vrlo uzbudljivom procesu." izjavio je Persson. Umjetna se krv testira u dvije stockholmske bolnice - u bolnici Huddinge i Klinici Karolinska. I to samo tamo, jer, s jedne strane, Švedska se zbog svog vrlo preciznog zakonodavstva smatra pouzdanom zemljom za provedbu pokusa nad ljudima, i drugo, zato što Institut Karolinska, gdje radi i lijecnik Pierre Lafolie, u cijelome svijetu uživa izvanredan ugled: "Umjetna krv se ne mora testirati. Ona odmah nadomješta volumen koji je neki pacijent izgubio, a to u kriticnim situacijama pomaže pri dovodu kisika, dakle kod akutnih slucajeva kada se mora reagirati u vrlo kratkom vremenu."

Medicinski zahvat koji najcešce spašava život transfuzija je krvi. No, buduci da stanovništvo dramaticno raste, a istodobno opada spremnost za darivanje krvi, znanstvenici groznicavo traže zamjenske materije. Osim toga krv darovatelja može se pokvariti vec nakon šest tjedana. Cesto u hitnim slucajevima, osobito u ljetnim mjesecima, nedostaju konzerve svježe krvi ili tocno odredene krvne grupe. Osim toga konzerve mogu biti onecišcene ili zaražene. U tim situacijama umjetna krv može premostiti nestašicu. Profesor Bengt Farell iz stockholmske klinike godinama je savjetnik americke tvrtke koja je sada, nakon dvadeset godina intenzivnog istraživanja razvila sinteticku krv. Podnose ju pacijenti svih krvnih grupa i - za sada - nema ozbiljnih nuzpojava. Kod prijašnjih je pokusa sa zamjenskom krvi, primjerice, dolazilo do za život opasno povišenog krvnog tlaka: "Umjetna krv predstavlja dramaticnu promjenu i poboljšanje zdravstva. Pomislite samo na Afriku i golemi problem s HIV-om. Gotovo svaka transfuzija u tom dijelu svijeta krije rizik da ce se prenijeti virus. Umjetna se krv sastoji od samo dvije molekule i zbog toga prakticno uopce ne može prenositi virus."

Umjetna se krv proizvodi iz konzervi krvi kojima je prošao rok i to u uredaju koji podsjeca na kotao za pecenje rakije. Kako se tocno odvija proces - to je tajna, koja je u meduvremenu patentirana. Kljucno je da sadrži tvar koja ce vezivati i prenositi kisik i da ju mogu podnijeti svi ljudi. Pri prijenosu kisika umjetna krv preuzima funkciju prave. Hemoglobin dobijen iz krvi vezuje se s jednom sintetickom supstancijom - polietilenglikolom - i tako dobiveni prah može se cuvati godinama. Konzerve krvi nakon cetrdeset dana nisu više upotrebljive. Dok su njemacki znanstvenici sumnjicavi, njihove švedske kolege su optimisticni: za dvije do tri godine umjetna bi se krv mogla naci na tržištu. Nedostatak je što se novo sredstvo u tijelu vrlo brzo razgradi, a za sada je neutvrdeno dovodi li veca kolicina polietilenglikola do nekih težih nuzpojava. Medicinari se nadaju da bi umjetna krv, osim kod hitnih medicinskih intervencija i operacija, mogla naici na široku primjenu u lijecenju raka, nakon moždanih udara ili kod krvožilnih oboljenja. Ali u vojsci, no o tome se ne govori glasno.