1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prvi hrvatski državljani u europskim institucijama

Prvi su već stigli. Europske institucije od jeseni prošle godine počele su zapošljavati hrvatske državljane koji su dobili ugovore o radu na određeno vrijeme. Mladi stručnjaci su se već snašli a namjera im je i ostati.

Zgrada Europskog parlamenta

Zgrada Europskog parlamenta

Zasad su ugovori na određeno vrijeme. Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo, hrvatski zaposlenici će morati proći testove za stalno zaposlenje. Od 3427 kandidata koliko se prijavilo za prvi hrvatski "concurs" na ispite je izašlo 1981, a položilo je 1390 kandidata. U iduća dva mjeseca slijedi novi krug testiranja.Među prvim europskim institucijama koje su privremeno zaposlile hrvatski državljane je Europski parlament. Nakon toga sa zapošljavanjem Hrvata je krenula i Europska komisija.

Katarina Grgas-Brus

Katarina Grgas-Brus

Katarina Grgas-Brus koja je u Zagrebu stekla stupanj magistra ekonomije, a u Bruxellesu studij razvojne politike i danas radi u Europskoj komisiji, sa svojim poslom u ovoj instituciji je više nego zadovoljna, jer kako kaže, on je više od očekivanog. Ona govori engleski i francuski, dva jezika koja su u europskim institucijama najvažnija, a što se tiče ispita koje je morala položiti kako bi dobila posao, Katarina Grgas-Brus kaže: „Uz dovoljno discipline i rada nije toliko teško. Najvažnije je sjesti, zagrijat stolicu i dobro se pripremiti, drugog recepta nema“.

Traži se inteligancija, logično razmišljanje i nove ideje

Što se tiče zahtjeva institucija prema kandidatima Katarina Grgas-Brus iznosi slijedeće mišljenje: „Više se traži logičko razmišljanje, sposobnosti učenja, brzog reagiranja, osim znanja institucija. Naravno, osnovno poznavanje institucija je potrebno, ali se više traži da je osoba inteligentna, da je sposobna prihvaćati nove trendove, razmišljati te imati nove ideje“.

Početkom ožujka prvi hrvatski građani zaposleni su i u Europskom vijeću, prije svega pravni lingvisti. Jedan od njih je i Sven Šipoš. Do njegove izjave nismo došli lako. Za kontakt s medijima procedura je slijedeća: „Potrebno je dobiti dozvolu za bilo kakvu vanjsku aktivnost zaposlenika institucija koja se mora ishoditi prije bilo kakve aktivnosti. Potrebno je proći administraciju i od svih nadređenih dobiti dozvolu za vanjsku aktivnost, koja je uvjetovana ogradom da sve što se kaže i iznese u prilogu je osobni stav, a ne stav Europske unije“.

Birokratizacije se ne osjeća...

Sven Šipoš

Sven Šipoš

Ovakva izjava bi možda kod nekoga mogla izazvati zaključak da u institucijama vlada velika birokratiziranost, ali ipak nije tako, kaže Sven Šipoš: „Birokratiziranost se ne osjeća, jer koliko smo mi doživjeli, sve teče glatko. Ali postoje ograde. Unija ne želi da bilo kakve informacije budu shvaćene kao službeni stavovi koji to nisu“.

Sven se već tijekom studiranja odlučio za Europsku uniju. Prije tri godine je već boravio u Europskom parlamentu kod liberala. „Ja sam bio student prava koji je završio studij u Splitu, a samo zanimanje za Europsku uniju počelo je rano, na drugoj i trećoj godini na katedri međunarodnog javnog prava kod profesora Rudolfa i profesorice Punda, a nakon toga sam stažirao kao jedan od prvih koji su iz Hrvatske dobili priliku za stažranje u Europskom parlamentu“, kaže Sven Šipoš i nastavlja: „Nakon toga su uslijedili prvi natječaji za posao koji se obavljaju preko EPSO-a, Europske institucije za zapošljavanje, gdje je postojala potreba za pretpristupnom kvotom, prije svega prevoditelja i pravnika lingvista koji će raditi na pristupanju Hrvatske Europskoj uniji“.

Izvanredni uvjet rada

Za Svena Šipoša uvjeti rada i očekivanja su ispunjena: „Očekivanja su ispunjena, jer ovdje svi radimo posao koji je prilično određen, imamo odlične radne uvjete, fleksibilno radno vrijeme, a to je sve što doprinosi odluci da se dođe ovdje živjeti, jer nije lako strpati sve u kofer i otići 1.500 kilometara daleko od svojih. No uvjeti rada koji su ovdje prilično zanimljivi i dopuštaju napredak u profesionalnoj karijeri, to je korak koji olakšava odluku“. Sven Šipoš već sada ovo smatra karijerom što predstavlja i popriličnu odskočnu dasku, no da li će i koliko će to trajati, teško je reći.

Trud se na kraju isplati

Berlaymont Gebäude Belgien Brüssel EU Kommission NO FLASH

Zgrada Berlaymont - Sjedište Europske komisije

Tihana Meić se odlučila u posljednjoj godini studija tražiti svoju karijeru u europskim institucijama, jer je specijalizirala tržišno natjecanje. Radila je u Europskoj komisiji u odjelu za tržišno natjecanje i sada čeka na posao. U međuvremenu radi u prvatnom poduzeću koje se upravo bavi tržišnim natjecanjem. Polagala je do sada jedini natječaj za Europsku komisiju i nada se skorim rezultatima. Veliki trud i pripreme za ispite se isplate, objašnjava Tihana Meić: „Zato što smatram da je Europska komisija savršeno mjesto za rad ako čovjek radi u području tržišnog natjecanja. Zatim uvjeti rada u europskim instituacijama su mnogo bolji nego ako radite u privatnom poduzeću. Pri tome mislim na neplaćanje poreza, kvalitetno zdravstveno osiguranje, besplatne tečajeve jezika, stalno usavršavanje, mogućnost napretka, plaćeno školovanje djeci“. Za ove mlade hrvatske državljane, odluka je jednostavna. Svi oni, bilo da su pravnici, ekonomisti, tumači ili prevoditelji, stručnjaci za nove tehnologije ili tajnice, žele ostati u Bruxellesu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva