1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Prva bilanca turističke sezona

Svega je više u ovogodišnjoj turističkoj sezoni! Više je turista, kako domaćih tako i stranih ali je, na žalost i više požara, prometnih nesreća, poginulih

default

"Mediteran kakav je nekad bio" - ne mora značiti samo dobro

To pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice, Državnog zavoda za statistiku i MUP-a. U lipnju je domaćih turista bilo za 14,7 posto više nego lani, dok je stranih gostiju bilo 12 posto više u odnosu na lipanj 2006. godine. Odnosno, bilježi se više i turista i njihovih noćenja u odnosu na isto vrijeme prošle godine, ali su gotovo dvostruko veći porasti ostvareni kod turističkih dolazaka nego kod noćenja, i to s 1,55 milijuna turista u lipnju te 3,54 milijuna u prvih šest mjeseci. Je li taj nesrazmjer dolazaka turista i njihovih noćenja posljedica neprijavljivanja gostiju, jednokratnih izleta ili pak neprimjerenog načina statističke obrade podataka trebalo bi se vidjeti na kraju sezone, kada se podvlači crta pod uspjeh ili neuspjeh turističkog sektora.

Gotovo 15 posto više hrvatskih građana na ljetovanju suprotno je procjenama samih građana, koji su ovako procjenjivali mogućnost za odlazak na more: „Ljudi imaju velikih problema jer to danas je na razini 500 eura plaća, a sedam dana košta barem 500 eura.“

Najviše hrvatskih građana ljetuje u svojim vikendicama, kod rođaka ili prijatelja te u kampovima. Ili, kako to primjećuje studentica Marija, spajajući rad i odmor: „Žalosno je da Hrvati sami sebi ne mogu omogućiti na vlastitom moru ljetovanje, nego mi idemo, doslovno, kao radna snaga na more. I eventualno, oni koji imaju mjesta za otići, idu.“

Hrvatski građani u prosjeku troše 43 eura dnevno, pokazuje statistika. Taj iznos sadrži, zbirno, cijenu smještaja, hrane, pića, izleta i zabave. Najrastrošniji su najbrojniji hrvatski gosti – oni iz Njemačke, pokazuju podaci i Instituta za turizam i anketa Vise International među dvjestotinjak vlasnika restorana, barova i trgovina u Splitu, Trogiru, Makarskoj, Puli, Umagu, Opatiji, Zagrebu.... Slijede ih Talijani, za koje praktički sva istraživanja govore da na odmoru ne štede, a na visoko treće mjesto uspeli su se Rusi, što također nije neočekivano. Prosječna dnevna potrošnja svih turista u Hrvatskoj je 49 eura.

Hrvatski nezavisni sindikati izračunali su da građani, čija su prosječna primanja 4750 kuna i gotovo jednako toliko potrošačka košarica za najnužnije životne troškove, na odmor neće moći bez – kredita: „Pitanje je koje smo si postavili – može li si uopće prosječna obitelj, bez dodatnog zaduživanja, priuštiti ljetovanje? Odgovor je brz i jasan – ne može!“

Što na moru?

I turistički radnici i turisti kao najslabiju kariku na odmoru na Jadranu detektiraju manjak razonode. Mane su i niska kvaliteta usluga te građevinski radovi i prometni čepovi. A promet i ove godine bilježi crne statistike. Nerijetko ih izazivaju upravo strani turisti i to zbog nervoze i umora. MUP-ova statistika pokazuje da prednjače Slovenci, a slijede ih Nijemci i BiH državljani. Sveukupno je 27 više poginulih ljudi na hrvatskih cestama nego u istom razdoblju lani. Stoga ne čudi apel MUP-a, što ga je iznio Ivan Mataja, da vozači smanje brzinu i poštuju prometne znakove: „Najčešće se događaju prometne nesreće, gledajući po samom događanju broja prometnih nesreća, između 10 i 18 sati. Znači po danu. Međutim, prometne nesreće koje se događaju po noći su najčešće prometne nesreće sa najtragičnijim posljedicama. Naše turiste, koji dolaze u ove krajeve, umoljavamo da krenu na put što odmorniji da im se ne dogodi da putem zaspu na auto-cesti jer to, stvarno, može donijeti najtragičnije posljedice.“

Požari što haraju Hrvatskom, osim velike materijalne štete, na sreću, nisu rezultirali ljudskim žrtvama i odlascima gostiju.

Sve u svemu može se reći da turistička sezona zasad protiče u zadovoljavajućim okvirima, iako analitičari uporno ponavljaju kako se mora poraditi na strateškom promišljanju hrvatskog turizma. Jer, bez povećanja kvalitete i obrazovanja zaposlenih turisti, i domaći i strani, lako mogu okrenuti leđa najljepšem moru na svijetu, kako se volimo samo-reklamirati.