Prsata ljepotica stara 35.000 godina

Ova samo šest centimetara velika figurica Venere mogla bi biti najstariji prikaz ljudskog lika i najvjerojatnije se radi o pra Veneri - simbolu plodnosti. Nalaz je najveća senzacija za povjesničara Nicolasa Conarda, dugogodišnjeg istraživača Schwäbische Alb-a, gorja smještenog pedestak kilometara južno od Stuttgarta, gdje je već više puta naišao na vrlo dragocijene, vrijedne i zanimljive nalaze.

U srijedu (13.5.) predstavio je u Tübingenu svoju «Veneru sa Hohle Fels-a» - tu upravo nađenu, izrezbarenu žensku figuru od mamutove bjelokosti. Kako se starost figurice procjenjuje na 35.000 do 40.000 godina, a time ovaj nalaz postaje jedan od najstarijih nalaza prikaza ljudskog lika i jedan od najstarijih primjera figrativne umjetnosti u Europi. Venera je otkrivena još u rujnu 2008.godine u pećini «Hohle Fels» kod mjesta Schelklingen i pod najstrožijim mjerama tajnosti sastavljena iz više djelova, piše Conard u znanstvenom časopisu «Nature» (broj 459, strana 248).

Nekad simbol plodnosti, danas pornografija

Znanstvenik Conard nalaz opisuje kao «veliko iznenađenje» s kojim nitko nije računao. Kipić ima velike grudi, izraženu stražnjicu i naglašene spolne organe – bez sumnje spolni organi na figurici su «namjerno pretjerani», smatra Conard. Američki arheolog Paul Mellarrs sa Sveučilišta Cambrigde u svojem komentaru za časopis «Nature» primjećuje kako bi ovako izraziti prikaz ženske figure prema današnjim mjerilima mogao proći gotovo kao pornografija. No ovo bi bila tema za diskusiju u stručnim krugovima, pa to ostavimo za sada po strani.

Njemački znanstvenik Conard već dvanaest godina s ekipom arheologa vodi iskopavanja u pećinama na Schwäbische Alb-u i postao je poznat po mnogim drugim nalazima. Kada je njegova ekipa naišla na šest dijelova Venere, Conard osobno nije bio prisutan, već je držao predavanje na jednom kongresu u Frankfurtu na Majni. Pozvan je i ubrzo se našao na nalazištu i nije mogao vjerovati svojim očima, kada je na malim, uprljanim komadićima slonovače ugledao ruke. «Bio sam bez riječi», priznaje Conard.

Velike grudi, ali bez glave

S pamučnim rukavicama Conard prikazuje javnosti «vrlo osjetljivu» Veneru koja se transportira u aluminjskom koferu. U Conardovoj ruci Venera izgleda kao kamenčić. Kipić je otkriven 20 metara od ulaza u pećinu u segmentu od gline koja potječe iz arheološkog doba, takozvanog Aurignaciena. Pri tome se radi najvjerojatnije o najstarijem prikazu modernog čovjeka i tadašnje kulture u Europi koja je započela prije 40.000 godina. Venera iz Hohle Felsa je u odnosu na današnje vrijeme vrlo dobro očuvana, nedostaje samo lijeva ruka s ramenom.

Osim velikih grudiju i spolnog organa, kipić ima kratke i šiljaste noge. Na ramenima se umjesto glave nalazi izrezbareni prsten, jedna vrsta krune. Brojne male crtice na slonovači ukazuju na neku vrst haljine ili odjeće. Vrlo dobro je primjetan pupak. Figurica podsjeća znanstvenike na «Veneru iz Willendorfa» u Austriji, no ona je stara tek 28.000 godina, dakle za 7.000 godina mlađa od ove u Njemačkoj.

Arheolozi polaze od toga da je figurica vjerojatno nošena oko vrata, na ogrlici. Znanstvenici se još ustručavaju oko špekulacija koje je značenje imala ova Venera : «Nisam tada živio, prije 40.000 godina, priznajem da za sada nemam pojma», naglašava Conard. On se usuđuje komentirati tek toliko da se «eventualno» radi o simbolu plodnosti. Možda su figuricu nosile trudnice. No za sada je to «čista interpretacija». Postoje još brojne druge mogućnosti tumačenja značenja ovog kipića.

Venera iz Njemačke – simbol plodnosti?

Sigurno je za sada da ovaj nalaz predstavlja veliko obogaćenje za sve dosadašnje rasprave među stručnjacima o prvim umjetničkim prikazima ljudi. Upitno je bilo do sada je li već prije 40.000 godina u Europi uopće postojala figurativna umjetnost.

Pra Venera je otkrivena zajedno s alatima od kamena, kostiju i slonovače koji su tipični za kulturu Aurignacien. U to vrijeme u Europu su pristigli prvi ljudi iz Afrike. Autori ove pra Venere bili su u anatomskom i genetskom smislu moderni ljudi koji su još u mlađem kamenom dobu živjeli pored neadertalca.

Za Conarda je ovo već drugo veliko otkriće koje je širom svijeta izazvalo veliku pozornost. 2006.godine njegova ekipa je u dolini Lone također na Schwäbische Alb otkrila u potpunosti očuvanu izrezbarenu figuru mamuta od bjelokosti koja je sa samo 3,7 centimetara veličine još manja od najnovije Venere. U spomenutoj regiji u posljednjih 150 godina otkriveno je bezbroj izrezbarenih predmeta od slonovače među ostalim i najstariji poznati glazbeni instrument. Ovaj najnoviji nalaz pra Venere bit će po prvi puta prikazan široj javnosti na izložbi o Ledenom dobu i to u Stuttgartu od 18.rujna ove do 10.siječnja iduće, 2010.godine.

Autor: Alen Legović

Odg. urednica: Snježana Kobešćak