Pročišćavanje voda

Zaštita 1 780 kilometara dugačke jadranske obale i 1 185 otoka napokon su postali prioritet u Hrvatskoj, kako zbog ekoloških tako i zbog gospodarskih razloga. Još se 2001. godine, u doba Račanove vlade, krenulo u projekt zaštite od onečišćenja voda na priobalnom području, da bi se sada startalo s njegovom realizacijom. Dinko Polić, direktor Jadranskog projekta koji se provodi u sklopu Hrvatskih voda, ističe kako se dosad pročišćavalo manje od 12 posto svih prikupljenih otpadnih voda. Unatoč tome kakvoća Jadrana na zavidnoj je razini, kaže Polić: „Kad uzmemo ostala mora u Sredozemlju i njihove rezultate praćenja kakvoće mora, Hrvatska ima razloga da bude zadovoljna. Ali želimo još više i još bolje da to podignemo na razinu koja će zadovoljiti i same nas.“

Ipak, degradacija kvalitete morske vode na nekim je dijelovima obale, nastala kao posljedica puštanja kanalizacije, dovela do, primjerice, cvjetanja planktona i manje vidljivog zagađenja morskog eko-sustava organskim i neogranskim mikrozagađivačima. Zbog toga je Hrvatska s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj sklopila sporazum kojim bi se tijekom idućih desetak godina pročišćavanjem otpadnih voda zaustavilo onečišćenje Jadrana. Projekt je vrijedan 280 milijuna eura: „Prva faza je provedba projekta u četiri već definirana mjesta. To su gradovi Rijeka, Opatija, Zadar i Biograd na moru te općine Lovran i Matulji na Liburnijskoj rivijeri i Pakoštane i Sv. Filip i Jakov na Biogradskoj rivijeri. Hrvatske vode su jednom reorganizacijom unutar projekta uspjele stvoriti prostora za uključivanje još nekih mjesta u prvu fazu. Tu, prije svega, mislimo na sjevernom području na grad Novigrad, a na južnom području, u Dalmaciji, općinu Rogoznica, grad Makarska, grad Omiš, općinu Dugi Rat i grad Opuzen. Želja nam je da tu fazu dovršimo do 2008.“

Kroz cijenu prostornog metra vode u Hrvatskoj dosad se, među ostalim, čuvao socijalni mir. No, svijest o potrebi zaštite okoliša ponukao je i Račanovu, a sada i Sanaderovu vladu, da krenu u taj projekt za što će se 40 posto novca povući iz Svjetske banke. Bez takvih projekata teško da bi Jadran uspio i dalje biti privlačna i poželjna destinacija za turiste, ali i ugodan prostor za življenje hrvatskih građana.