1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Prosvjedima protiv visokih stanarina

Nijemcima je dosta astronomskih stanarina. Ovog vikenda tisuće su izišle na ulice njemačkih gradova kako bi izrazile svoje nezadovoljstvo rastućim stanarinama. Od politike traže više subvencionirane gradnje.

Prosvjedi protiv visokih stanarina

Prosvjedi protiv visokih stanarina

"Kome pripada Berlin?" pita se na jednom od brojnih transparenata kojima su prosvjednici u subotu (28.9.) izišli na ulice njemačke metropole kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo rastućim stanarinama. U Berlinu, Hamburgu, Düsseldorfu i Frankfuru je nekoliko tisuća prosvjednika izišlo na ulice, u Frankfurtu je zaposjednuta i jedna vila u vlasništvu grada.

"Bez profita na stanarinama"

"Da li su gradovi ovdje za građane ili špekulante", to pitanje si postavljaju i mnogi koji posljednjih godina pokušavaju pronaći stan po razumnim cijenama. Jer Njemačka je zemlja podstanara, 54 posto građana živi u stambenom prostoru koji im ne pripada. No zbog pravno sređenog tržišta iznajmljivanja nekretnina ali i mnogih drugih (povijesnih) čimbenika, stanovati kao "podstanar" se u Njemačkoj ne smatra socijalno negativnom pojavom.

Plakat stranke Ljevica: Stanirine i energija: dostupno svima.

Plakat stranke Ljevica: "Stanirine i energija: dostupno svima".

No trendovi posljednjih godina bi mogli unijeti promjene u ovakav način razmišljanja. Činjenice poput one da sve više Nijemaca ulaže u nekretnine umjesto da novac drži na banci (gdje su kamate rekordno niske) kao i porast broja studenata koji podižu cijene na tržištu stanova za iznajmljivanje, utječu na konstantan rast stanarina posljednjih godina. U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini s najgušćim urbanim područjima, stanarine godišnje rastu za 5 posto. Glavni grad ove pokrajine, Düsseldorf je sa stanarinama od prosječno 9,30 eura po kvadratnom metru (bez režija) među najskupljima u zemlji. No situacija je slična u tradicionalno skupom gradovima poput Münchena, Kölna ili Hamburga. Ovdje se stanarine na tzv. "top lokacijama" nerijetko penju i do 20 eura po kvadratnom metru. Ovom "društvu" se pridružio i Berlin, koji je donedavno još slovio kao raj za sve one koji ne zarađuju dovoljno da bi plaćali stanarine u velikim gradovima na zapadu zemlje a koji su ipak željeli živjeti okruženi velegradskim ugođajem.

Najezda špekulanata

Špekulanti su već odavno "nanjušili" i metropolu umjetnika i boema i popularne gradske četvrti "padaju" jedne za drugom u ruke špekulanata koji šarmantno oronule stambene četvrti s niskim stanarinama za široke slojeve pretvaraju u luksuzne objekte koji si mogu priuštiti samo najimućniji. Kao prva žrtva tzv. "gentrifikaciji" kako se naziva ovaj proces, pala je umjetnička četvrt Prenzlauer Berg iza koje su slijedile i ostale poput Kreuzberga ili, u posljednje vrijeme sve više i donedavno socijalno problematični Neukölln. Trend je primjetan i u nekadašnjim radničkim četvrtima bivšeg Zapadnog Berlina poput Weddinga. No otpor građana je sve jači. "Mi tražimo da stambeni prostor diljem zemlje postane društveno dobro jer stanovanje je egzistencijalna potreba za svakog građana", kaže Maarten Thiele iz saveza "Zaustaviti ludilo sa stanarinama". Ovaj savez je i vodećim njemačkim političkim snagama, demokršćanskoj Uniji CDU/CSU i Socijaldemokratskoj stranci Njemačke (SPD), koje se upravo spremaju započeti pregovore o stvaranju koalicijske vlade, uputio apel u kojem se traže državne mjere koje bi rezultirale padom stanarina poput pojačane socijalne stanogradnje. Problematika manjka stambenog prostora igrala je i nemalu ulogu u upravo okončanoj predizbornoj kampanji. Smatra se da su upravo SPD i stranka Ljevica u velikim gradovima ovom temom uspjeli mobilizirati mnoge birače, pogotovo one mlađe.

Negdje je stanova previše, negdje premalo

Prenzlauer Berg

Idila u Prenzlauer Bergu

No dok je manjak stambenog prostora u metropolama sve akutniji, u neurbanim dijelovima Njemačke situacija je u potpunosti drugačija. Uzimajući u obzir statistike za cjelokupno područje Njemačke, ovoj zemlji dapače prijeti ne manjak nego višak stambenog prostora. Problem je samo u tome što stanova ima tamo gdje nitko ne želi živjeti. Prošlog tjedna objavljena analiza Instituta njemačkog gospodarstva (IW) iz Kölna pokazuje da je sve više praznih stanova, ne samo u istočnonjemačkoj provinciji, koju već odavno napušta stanovništvo nego i u posrnulim bivšim industrijskim gradovima na zapadu zemlje. To se prije svega odnosi na Ruhrsku oblast koja posljednjih desetljeća prolazi kroz mukotrpnu transformaciju uzrokovanu gašenjem teške industrije i rudarstva. Istraživanje pokazuje još jedan trend: u budućnosti će se problem manjka stambenog prostora dodatno pogoršati jer u velikim gradovima je sve više kućanstava sa samo jednom osobom što će se u desetljećima koja dolaze kroz proces starenja stanovništva dodatno pooštriti.