1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Promjenu klime izaziva covjek?

Svjedoci smo promjena klime cije se posljedice teško mogu i sagledati: proteklo desetljece bilo je najtoplije u 20. stoljecu a godina 1998. najtoplija u 100 godina. Smatra se kako je prosjecna temperatura poralsa za 0,6 stupnjeva - ali i dalje se vodi spor, zašto? Cinjenica jest da je to zatopljenje pocelo sa procesom industrijalizacije ali iako se možda može raspravljati da li ima i drugih uzroka zatopljenju osim efekta staklenika - neoprostivo je da države ama baš ništa ne poduzimaju kako bi to sprijecile. "Veoma je teško svaki proces i svaku varijablu svesti na uticaj covjeka. Ali vjerujem kako je znanstvena osnova u meduvremenu postala dovoljno snažna kako bi poceli djelovati. Bit ce uvijek sumnjicavaca. Ali mislim kako trebamo smanjiti emisiju plinova koji izazivaju efekt staklenika jer ce inace nastupiti velike štete za covjecanstvo i za eko-sustav." Izjavila je Rajendra Pachauri, predsjednica UN-ovog povjerenstva za istraživanje promjene klime. Postaje toplije nego što je dugo bilo - to svjedoce i nijemi svjedoci mnogo hladnijih vremena, gleceri. Na Aljasci se oni u zadnjih pet godina tope dvostruko brže nego prije, postoje i fotografije koje prikazuju glecere Alpa sa pocetka stoljeca i ono malo što je od njih ostalo danas. Jenifer Morgan iz udruženja za zaštitu okoliša WWF: "Radi se o tome da gleceri nestaju. Procjenjujemo da ako se temperatura povisi za samo još 4 stupnja, da ih više uopce nece biti. To su žestoke cinjenice. Ne vjerujem da politicari uopce shvacaju što to znaci." Politicari Alpskih zemalja dakako shvacaju - iako nece oni biti jedini koji ce biti pogodeni: jer sva ta voda negdje mora otici i to znaci da ce razina mora narasti. No ni rastopljeni led, izracunali su, nece ohladiti oceane nego ce i oni postati još topliji - toliko da su ugrožene mnoge i životinjske i biljne vrste u morima. Naravno ne samo u njima: najteže ce biti pogodene one siromašne zemlje u Aziji i Africi koje se ionako bore protiv širenja pustinja a mnoge životinje ce izumrijeti jer nece stici preseliti u preostala hladnija predjela. Sa druge strane, to ce biti zlatna vremena za - na primjer komarce, pa tako i komarce malaricare koji bi se mogli proširiti i na podrucja koje su tropske bolesti do sada poznavali samo iz medicinskih prirucnika. No najveci je problem što nipošto ne postoji sloga medu znanstvenicima niti da li se klimatska promjena uopce dešava - ili su trenutna odstupanja tek uobicajena oscilacija kroz stoljeca. Ako se pak doista dešava - koje ce razmjere doista imati takva globalna promjena i koliko ce trajati ali najmanje jedinstva ima oko pitanja - što je, ako doista postoji promjena klime, nju i izazvalo. Prije svega Europljani tvrde kako uzrok leži u emisiji plinova - iz industrije, prometa ali i obicnih kucanstava koji cine "staklenik" u visokim dijelovima atmosfere. Jer njima još treba pribrojati i šumske požare i erupcije vulkana i sve to remeti osjetljivu ravnotežu grijanja i hladenja naše planete. Zakljucak jest - koji je dogovoren i u sporazumu iz Kyota - da sve zemlje smanje svoju emisiju takvih plinova ali prije svega Sjedinjene Americke Države se tom sporazumu protive. Jenifer Morgan iz MMF-a žestoko napada vladu predsjednika Busha jer misli kako žive u nekom proteklom stoljecu. Dakako da je motiv americkog predsjednika sprijeciti bilo kakve medunarodne propise koje bi mogle zauzdati - naravno - americku industriju ili barem suociti sa nepredvidenim troškovima filtera i dodatnih postrojenja. Ali najveci problem jest što je proces promjene klime nešto što traje vjekovima, na što utjecu faktori koji se jedva mogu mjeriti - na primjer i sunceve oluje imaju odredenu ulogu u tom procesu - i covjek, pa cak i ako se uzmu u obzir sva njegova znanstvena zapažanja u proteklih pola milenija, je još uvijek previše kratkovjecan da bi mogao izvuci valjane i dokazive zakljucke iz procesa koji traje milijune godina. No dok sve cešce vec u ožujku ili travnju izvlacimo iz ormara naše ljetne majice kratkih rukava - moramo si postaviti pitanje, da li je to razlog da baš ništa ne ucinimo kako bi možda barem usporili te promjene?