1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Promjene klime najviše pogađaju najsiromašnije

Težište drugog dijela UN-ovog izvještaja o klimi su posljedice promjene klime u najsiromašnijim zemljama svijeta koje će osobito biti pogođene povišenjem temperature.

default

Njemačka još uvijek spada među "vodeće" zemlje po količini emitiranja štetnih plinova.

Treba računati sa sušama i poplavama, nedostatkom pitke vode i još većim širenjem zaraznih bolesti, kao i s katastrofalnim posljedicama za razvoj gospodarstva. No povišenje temperature i sve što to za sobom povlači neće pogoditi samo najsiromašnije zemlje svijeta - prije svega one u Africi - već i siromašne u društvima blagostanja.

Oko formulacija u drugom UN-ovom izvještaju o klimi vodile su se do posljednjeg trenutka žestoke rasprave - prije svega su se Kina, Saudijska Arabija i Sjedinjene Države borile protiv dramatičnih formulacija. Michael Mueller, parlamentarni državni tajnik u njemačkom ministarstvu za okoliš ovako je komentirao proturječne interese:

"S jedne se strane radi o ekološkom razumu, a s druge o vrlo grubim i kratkoročnim interesima. Na žalost su u Bruxellesu dominirali kratkoročni interesi prije svega Sjedinjenih Država, Kine i Rusije, i još nekoliko zemalja - to nas je bacilo znatno unazad."

On je također upozorio na to kako će pri zagrijavanju od tri stupnja izumrijeti oko 30 posto biljnih i životinjskih vrsta, te dodao koje će biti društvene posljedjice tih promjena:

"Doći će do dramatičnog pomanjkanja vode u određenim regijama svijeta koje će pogoditi stotine milijuna ljudi, a područja velikih rječnih delta u Aziji biti će tako poplavljena da će stotine milijuna ljudi morati napustiti te zemlje."

Promjene klime osjetiti će se u cijelom svijetu, no najteže posljedice snositi će najsiromašnije zemlje, ističu članovi UN-ovog vijeća o klimi - u Aziji, sušnim područjima Afrike i na otocima koji će uslijed porasta razine mora biti preplavljeni.

No i Europa je ranjiva, osobito u svom južnom dijelu, gdje bi moglo doći do izumiranja životinjskih i biljnih vrsta. Zbog otapanja glečera do nestašice vode moglo bi doći i u Sjevernoj Europi. Gabriela von Goerne iz Greenpeaca kaže:

"Sve će se u budućnosti promijeniti. I mi ćemo se u nekim djelovima Njemačke - na primjer u Brandenburgu i saveznoj zemlji Mecklenburg Vorpommern- suočiti s nestašicom vode."

Promjena klime zahtjeva i političke promjene

Promjena klime znači i ogromne troškove i ulaganja. Kako bi zaustavili daljnje zagrijavanje zemlje industrijske zemlje bi do 2050. godine trebale reducirati količinu ispušnih plinova za 80 posto. U Njemačkoj treba uz to računati i s godišnjim ulaganjima od 4 milijarde eura za obnovljive energije, izjavio je šef Saveznog ureda za očuvanje okoliša Andreas Troge. Ako se uskoro ništa ne poduzme protiv klimatske katastrofe, Njemačku bi to u drugoj polovici ovog stoljeća moglo stajati najmanje 100 milijardi eura godišnje. Bivši njemački ministar okoliša i šef UN-ovog programa za klimu Klaus Toepfer kritizira "veliku opreku između njemačkih aspiracija i planova i konkretnih akcija" u njemačkoj politici o klimi. Sa svojih prosječno deset tona ugljičnog dioksida godišnje prosječni Nijemac doduše proizvodi dvostruko manje od prosječnog Amerikanca, no Njemačka je još uvijek među zemljama koje proizvode najviše ugljičnog dioksida u svijetu. Savezni ministar za okoliš Sigmar Gabriel zalaže se za povećanje pomoći zemljama u razvoju, a savezna kancelarka Angela Merkel će temu zaštite klime uvrstiti na dnevni red sastanka skupine najrazvijenijih zemalja G-8 u lipnju ove godine.

I brojni predstavnici organizacija za očuvanje okoliša zahtjevaju odlučnije političke korake od onih koje su zatražili stručnjaci u izvještaju o klimi. No oni su barem donekle zadovoljni time što se u izvještaju na 1.500 stranica iznosi jasno i glasno kakva katastrofa prijeti čovječanstvu ukoliko hitno i odlučno ne provede sve moguće mjere.

No oni koji najviše zagađuju ovaj svijet najmanje se zbog toga uzbuđuju. Kina, koja je nakon Amerike drugi po redu največi zagađivač, aktivno će se priključiti međunarodnim razgovorima tek od 2013. godine, a Australija, jedan od najvećih zagađivača u pacifičkom području, i dalje odbija potpisati protokol iz Kyota. U Sjedinjenim Državama demokrati u Predstavničkom domu će pokušati još do konca ove godine progurati zakon o ograničenju emitiranja ugljičnog dioksida.

U trećem djelu izvještaja o klimi koji će biti objavljen u svibnju, očekuje se iznošenje opcija za političko djelovanje, no voditelj pregovora Martin Parry sumnja da se efekt staklenika može tako brzo ublažiti: "Čak i kada bismo se dogovorili o mjerama za ublažavanje efekta staklenika, pozitivni učinci mogli bi se osjetiti tek za nekoliko desetljeća. Posljednjih desetak godina nismo puno uspjeli postići. Znači moramo se pobrinuti za to da se ljudi bolje prilagode promjenama."

Onima u bogatijim zemljama - koji su u ostalom i najviše odgovorni za klimatsku katastrofu - to će bez sumnje lakše poći za rukom, ali oni najsiromašnijim zemljama tim su promjenama izloženi na najbrutalniji način. Osim - ukoliko ne dođe do jedne krucijalne promjene globalne društvene svijesti i osjećaja odgovornosti za planet na kojem živimo. No to više ne spada u domenu politike i znanosti već u domenu - vjerovanja u čuda na zemlji.

  • Datum 11.04.2007
  • Autor Christopher Plass
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AEZ0
  • Datum 11.04.2007
  • Autor Christopher Plass
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AEZ0