1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Promjena Lisabonskog sporazuma i zaštita eura

Šefovi država i vlada zemalja članica EU-a dogovorili su promjene Lisabonskog sporazuma. Time se stvara trajni krizni mehanizam, kojeg će moći koristiti samo članice eurozone koje se nalaze u ozbiljnim poteškoćama.

Barroso i Van Rompuy

Europski dvojac Barroso i Van Rompuy najavili dogovor oko eura

Šefovi država i vlada dogovorili su trajni stabilizacijski mehanizam za euro. Na briselskom summitu 27 članica Unije sinoć (16.12) su dogovorile minimalnu promjenu Lisabonskog sporazuma. Članice eurozone osnivaju trajni krizni mehanizam. Pomoć bi treble dobiti samo one države u slučaju da je euro ugrožen u cjelini. Pri tome se pružanje pomoći državama u financijskim poteškoćama veže uz stroge uvjete.

"Učiniti sve za stabilnost eura"

"Učinit ćemo sve što se traži kako bi osigurali stabilnost eurozone u cjelosti", rekao je predsjednik Europske unije Herman van Rompuy, dok je predsjednik Komisija Jose Manuel Barroso na kraju prvog dana summita izjavio: "Potpuno sam uvjeren kako će Europska unija prihvatiti sve što je potrebno kako bi se osigurala financijska stabilnost u eurozoni."

Merkel u Bruxellesu s osmjehom na licu

Merkel došla sa osmjehom na summit i isto tako napustila prvi dan summita

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo promjenom teksta ugovora, koji će se najvjerojatnije dodati hrvatskom pristupnom sporazumu. Prema njemačkim željama, dodano je kako se mehanizam smije koristiti samo ako je to neizbježno. Od 2013. godine u mehanizam bi se trebali uključiti i privatni vjerovnici. Oni su u dužničkim krizama u Grčkoj i Irskoj bili pošteđeni. O visini novog fonda za spašavanje odlučit će se tek na proljeće 2011. godine, doznaje se iz njemačkih krugova delegacije. Dosadašnji postojeći zaštitni fondovi Europske unije iznosili su zajedno 500 milijardi eura. Sinoć (16.12) su šefovi država i vlada još jednom izrazili želju kako će učiniti sve kako bi zaštitili i obranili euro.

Time bi se trebao dati znak financijskim tržištima kako su države spremne i u novim turbulentnim vremenima zaštititi postojanje zajedničke valute.

(Zasad) nema povećanja fonda niti otkupa državnih obveznica

Njemačka, nekoliko nordijskih zemalja i Nizozemska naglasile su kako ne žele kratkoročno povećanje fonda za spašavanje. Također odbacuju otkup državnih obveznica od spomenutog fonda, a upravo se za otkup zalagala Europska središnja banka. Otkup obveznica za stabilizaciju tržišta ostaje zadaća Europske središnje banke. Ona je u četvrtak (16.12) odlučila povečati svoj temeljni kapital sa 5,7 na 10,7 milijardi eura.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva