1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Promašena ruska vanjska politika

Rivalitet sa Zapadom - to je jedina konstanta ruske vanjske politike u nekoliko posljednjih desetljeća. Ta politika je promašena u vremenima globalne gospodarske krize, smatra komentator Ingo Mannteufel.

Putin, Medvjedev, Jeljcin

Tko to tamo vlada?

Kad su se prije godinu dana na horizontu pojavili prvi krizni signali američkog financijskog svijeta, Rusija nije pretjerano tugovala zbog problema u SAD-u. Rusi su, tako se tada činilo, smatrali da su Amerikanci pretjerali sa svojom verzijom kapitalizma i da oni doživljavaju otprilike isto ono što se doživljavalo u Sovjetskom Savetu 20 godina ranije: nagli pad utjecaja na globalnoj razini.

Rusko čelništvo (Medjedev & Putin) tada je na sva zvona hvalilo Rusiju kao oazu sigurnosti i prosperiteta, čak su svoju zemlju vidjeli kao alternativni svjetski financijski centar. U to se vrijeme cijena nafte kretala oko 150 US$ po barelu, a ruske zalihe zlata i deviza dosegle su rekordnu razinu. Opijena tom umišljenom snagom, Rusija je demonstrirala svoju vojnu moć u ratu protiv Gruzije u kolovozu 2008. No, sada sve izgleda drugačije. U Rusiji ponovno stanuje sivilo svakodnevice.

Sivilo svakodnevice

Cijena nafte je osjetno opala, a time je i Rusija izgubila siguran izvor bogatih prihoda kojim se financirao gospodarski uzlet u posljednjem desetljeću. Vidljive su i prve ogrebotine na ambicioznom planu premijera Putina koji je želio modernizirati Rusiju i pozicionirati ju kao energetsku velesilu - kako bi Moskva konačno (i ponovno) zauzela čelnu poziciju u globalnim okvirima. Izdašne rezerve zlata i deviza pomogle su doduše da Rusija donekle ublaži posljedice krize. No, postalo je jasno koliko je velika ruska ovisnost o izvozu energenata.

Kremlj

Tamni oblaci nad Kremljom

Vlasti su pogriješile u svojoj strategiji - greška je što se u Rusiji još uvijek nisu razvile nove industrije i tehnologije, što se nije iskorijenila korupcija i što se nisu učvrstile tržišne strukture. Znakovito je da u Moskvi uopće nitko ni ne pokušava na sadašnju krizu reagirati strateškim reformama. Kremlj se nada da će Amerikanci uskoro izići iz krize i da će cijene energije na svjetskom tržištu porasti čim se svjetska ekonomija oporavi.

Rusija gubi na utjecaju

Iako svjetska gospodarska kriza tjera zemlje na bolju međunarodnu suradnju, Rusija ostaje vjerna svom dosadašnjem konceptu, u kojem je Moskva i dan-danas jedan od najvažnijih polova multi-polarnog svijeta. Upitno je može li Rusija, uz SAD, Europsku uniju ili nove sile poput Kine ili Indije, taj status uopće održati i u budućnosti: razlog nisu samo jednostrana gospodarska struktura i demografski razvoj u zemlji. Na međunarodnom geostrateškom planu Rusija nema značajnijih partnera.

Ruske vanjskopolitičke dužnosnike u takvoj situaciji barem će razveseliti činjenica da u ovotjednim pregovorima s Amerikancima oko atomskog razoružanja, Moskva još jednom može odigrati svoju staru/nekadašnju ulogu. To je varljiva predodžba - Rusija naime želi smanjiti zalihe atomskog oružja iz jednostavnog razloga: Rusija nema dovoljno resursa za održavanje postojećih arsenala, odnosno za modernizaciju atomskih raketa. Za očekivati je da će se Rusi i Amerikanci dogovoriti oko redukcije naoružanja. No, s tim dogovorom Rusija ipak neće pridobiti više utjecaja u današnjem svijetu.


Komentar: Ingo Mannteufel (sma)

Odg. ur.: Z. Arbutina

Preporuka uredništva