1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Prolazna ocjena ili pad? - 10 godina Bolonjske reforme

U lipnju 1999. godine, u talijanskom sveučilišnom gradu Bologni, su ministri školstva iz 29 europskih zemalja ptpisali dokument o izgradnji zajedničkog sustava visokog školstva. Bio je to početak tzv. Bolonjskog procesa.

Neki novi klinci - generacija bachelor- studenata na Sveučilištu u Bremenu

Neki novi klinci - generacija bachelor- studenata na Sveučilištu u Bremenu

„Bachelor studij zaglupljuje“ jedan je od tipičnih komentara stručnjaka, u ovom slučaju izrečen od strane profesora politologije Petera Grottiana, objavljenog nedavno u njemačkom tjedniku „Zeit“. Tamo gdje se nekoć mogao razvijati i rasti slobodni duh novih pokoljenja njemačke i europske akademske elite, prema mišljenju mnogih kritičara, danas se samo „proizvode“ stručnjaci ograničeni na određena područja koji svoje duhovne i intelektualne kapacitete najčešće usmjeravaju prema samo jednom cilju – karijeri i što boljoj zaradi.

Vizija ministara školstva

Reforma studija koja je prije deset godina gotovo u potpunosti promjenila način studija, ne samo u Njemačkoj već i u većini ostalih europskih zemalja započela je u lipnju 1999. godine na talijanskom sveučilištu Bologni. Savezni ministri školstva 29 europskih zemalja, sastali su se i potpisali dokument koji je izražavao slijedeću viziju: Za 15 milijuna studenata omogućiti slobodan i neograničen pristup na oko 5.000 fakulteta i visokih škola diljem cijele Europe i to bez stresa oko međusobnog priznanja pojedinih ispita ili čak samih završnih diploma.

Bachelor ili masters - pitanje je sad?

Bachelor ili masters - pitanje je sad?

Ministri su se tada obvezali da će do 2010. godine izgraditi jedinstveni i zajednički sistem visokog školstva. On je trebao ne samo studentima omogućiti lakše i jednostavnije mjenjanje mjesta samog studija, već biti i sukladan potražnji i trendovima tržišta rada. Kako bi što lakše i prije nastupile navedene promjene, dotadašnji studiji koji su završavali uobičajenom diplomom, odnosno, magisterijem, promjenjeni su u takozvane Bachelor, odnosno, Master studije.

Premalo vremena za učenje

Danas, deset godina nakon uvođenja takozvane Bolonjske reforme, njome je malo tko zadovoljan.

Najžešće kritike od strane samih studenata, tiču se vremenskog trajanja studija. Dok se prije u prosjeku studiralo osam do deset semestara, danas je ovo vrijeme skraćeno na šest. To najčešće nije dovoljno za savladavanje studijskog materijala, eventuale prakse i pripremanja za ispite.

Bolonjski proces nažalost nije donijeo i više novca za obrazovanje - studenti su ponovo na ulicam,a (ne samo u Hrvatskoj)

Bolonjski proces nažalost nije donijeo i više novca za obrazovanje - studenti su ponovo na ulicam,a (ne samo u Hrvatskoj)

Rezultat su u pravilu preopterećeni studenti koji se zbog kroničnog manjka vremena tijekom studija moraju koncentriorarti samo na pripremanje ispita. Za sve drugo vrlo često uopće nemaju vremena. Uz to nemaju mogućnosti ni za neki studentski posao, bez kojeg opet, nisu u mogućnosti si ni priuštiti boravak na nekom fakultetu u inozemstvu u trajanju od jednog do dva semestra. A to je u biti, prije deset godina u Bologni, bio jedan od prioriteta ministara školstva.

Akademici drugog razreda?

Isto tako mnogi kritiziraju i relativno oštro ocjenjivanje zbog kojeg mnogi studenti po završetku trogodišnjeg Bachelor studija jednostavno nemaju dovoljno dobre ocjene za nastavak studija, odnosno, za takozvani Master studij. Time se stvaraju, kako kažu studenti ali i mnogi psiholozi, dvije klase – oni koji studij završe sa „samo“ Bachelor diplomom, postaju automatski „akademici drugog razreda“ čime su im i šanse za neko eventualno bolje radno mjesto bitno smanjenje.

Studiranje danas - ekspresno do cilja

Studiranje danas - ekspresno do cilja

Više vremena za party-e

Ono što je u svakom slučaju dobro, u čemu se slaže većina profesora na europskim sveučilištima je da se studente ovom reformom na neki način prisililo na intenzivnije i konzekventnije učenje. Oni isto tako i hvale uvođenje većeg broja ispita na kraju svakog semestra. Ranije se znanje ispitivalo tek na samom kraju studija, što je i za studente i profesore u pravilu stvaralo nepotreban stres.

S obzirom na jaku kritiku koja se u prvom redu odnosi na vremensko skraćenje studija, za očekivati je da će eventualne nove reforme sa sobom donijeti promjene upravo po tom pitanju. Tako bi primjerice, Bachelor studij koji je do sada trajao četiri do šest semestara trebao biti produžen na minimalno osam. To bi studentima donijelo mnoga olakšanja, više vremena za poneki studentski posao, intenzivnije bavljenje onim temama koje ih zanimaju a isto tako i više vremena za ionako u posljednje vrijeme, sve rjeđe studentske fešte ili zabave.

Autorica: Željka Telišman

Odg. ur. Z. Arbutina

Preporuka uredništva