1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Prokletstvo slabog eura

Labava fiskalna politika Europske središnje banke (ESB) slabi euro i potiče izvoz. A zbog sve skuplje robe iz uvoza raste i stopa inflacije. I jedno i drugo su željeni efekti, no dugoročno ovakva politika krije opasnost.

Euro gubi na značaju kao sredstvo plaćanja njemačkih izvoznika. Po podacima Saveznog ureda za statistiku u 2014. godini je još samo 62 posto poslova sa zemljama izvan Europske unije (EU) bilo realizirano u eurima. Od 2010. kontinuirano opada udio euro-transakcija. Prije pet godina je zajednička europska valuta bila korištena u gotovo 67 posto svih transakcija. Umjesto eura se sve češće koristi (američki) dolar. U protekloj godini je više od 26 posto ukupnog izvoza u zemlje izvan EU-a bilo obračunato u američkoj valuti, a u 2013. samo oko 23 posto.

(Ne)prihvaćeni euro

"Pad stope izvoznih poslova koje se realizira u eurima pokazuje da neki naši trgovinski partneri imaju problema s prihvaćanjem eura”, naglašava u razgovoru za DW Volker Treier, šef odjela za vanjsku trgovinu Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). I dodaje: "Nesigurnost oko gospodarskog razvoja u Europi je glavni razlog zbog čega opada spremnost na prihvaćanje eura kao valute poslovanja."

Na koncu neka valuta na duži rok može biti jaka samo ako ona "pokriva" jako gospodarsko područje. A Europa se upravo u tom pogledu nalazi na raskrižju, "zato što velike gospodarske nacije poput Francuske i Italije još nisu uspjele provesti stvarne strukturne reforme", kaže Treier. Na to ESB reagira sve ekspanzivnijom fiskalnom politikom, istovremeno Američka središnja banka (FED) polako signalizira da želi okrenuti leđa politici niske referentne kamatne stope. "To sve našim trgovinskim partnerima američki dolar čini trenutno atraktivnijim od eura. A uz sve imamo još i teatar oko Grčke."

Infografika koja prikazuje najveće valute (po udjelu u svjetskoj trgovini): američki dolar, kinesku juan, euro, japanski jen i saudijski rijal

Američki dolar, kinesku juan, euro, japanski jen i saudijski rijal - najveće valute (po udjelu u svjetskoj trgovini)

Veliki gubici malih poduzeća

Gregor Wolf iz Udruženja njemačke vanjske trgovine (BGA) naglašava još i druge negativne aspekte politike jeftinog novca za izvoznike: "Raste potreba za instrumentima kojima bi se osiguravali devizni tečajevi. Zbog nedavne drastične devalvacije eura neka su manja poduzeća pretrpjela znatne gubitke." Istovremeno raste i samopouzdanje zemalja u tranziciji (npr. BRIC-zemlje, op. red.). Wolf kaže kako je posljedica tog razvoja da se kod mušterija iz tih zemalja sve teže mogu "progurati“ ugovori u kojima se euro navodi kao sredstvo plaćanja.

Taj razvoj zrcali i činjenicu "da mi imamo znatan porast izvoza u zemlje u kojima se koristi dolar", pojašnjava Wolf. "Osjetno brži oporavak američkog tržišta u kombinaciji s manjkavim impulsima iz zemalja BRIC-a ima naravno za posljedicu da se sve više poslova sklapa na bazi dolara."

Kratkoročno oživljavanje konjunkture i izvoza

Ni Volker Treier iz DIHK-a ne želi da ga se doživi kao notornog pesimista: "Reći ću vam jasno i glasno: njemačka privreda ima velike koristi od europske monetarne unije. U ovom trenutku je slabi tečaj eura čak i dodatni oslonac našem izvozu i konjunkturi."

Pogledajte video 01:26

Kome (ne) pomaže slabi euro?

Istovremeno Treier izvoznike upozorava da se ne opuštaju zbog uvjetnog rasta vlastite tržišne konkurentnosti koja je plod aktualne slabosti eura: "Time niti jedan proizvod nije postao bolji i niti jedan proces u poduzeću nije odjednom učinkovitiji. Osim toga velike oscilacije valutnih tečajeva otežavaju poduzećima proces planiranja te utječu na porast troškova osiguravanja deviznih tečajeva." U anketama DIHK-a se može vidjeti da poduzetnici devizne tečajeve sve više doživljavaju kao poslovni rizik. Baš zato je i prednost kad se prodana roba može obračunati u vlastitoj valuti", napominje Treier.

"Euro je bio na dobrom putu da se etablira kao rezerva dolaru", kaže stručnjak Wolf osvrćući se na vrijeme prije europske dužničke krize: "Ali onaj tko pokaže tako malo odlučnosti da se učini ono što je nužno kako bi se izašlo iz krize, kao što su to pokazali Europljani, i tko se osim toga još i na takav način odnosi prema vlastitoj valuti, taj se ne smije čuditi padu povjerenja i smanjivanju spremnosti na prihvaćanje eura." Cijena takve politike su, dodaje naš sugovornik, porast transakcijskih troškova i osjetno opterećenje na uvoznoj strani – i za potrošače i za poduzeća.

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic