1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prokletstvo na nebu - ili "Zvijezda Betlehema"?

Kometi su oduvijek pobuđivali bujnu maštu ljudi. U četvrtak (28.11.) će se dogoditi rijetki spektakl: komet će "projuriti" tik uz Sunce. Zato su mnoge oči uprte u nebo i opet se čuje pitanje: znači li to nešto?

Kad kažemo "tik uz Sunce", onda to treba uzeti u drugim, astronomskim razmjerima: to će biti čitavih 1.200.000 kilometara, Zemlja je npr. 125 puta dalje nego što će taj komet biti ovog četvrtka uvečer - točnije rečeno, to će za nas, po srednjeeuropskom vremenu biti uvečer u 19 sati i 40 minuta pa će i Sunce već odavno biti iza horizonta.

Komet je dobio nimalo poetsko ime ISON C/2012 S1 jer tradicionalno, nosi i ime otkrivača. Obzirom da je to mreža astronomskih opservatorija International Scientific Optical Network i da su Vitalij Nevski iz Bijelorusije i Artiom Novičonok iz Rusije otkrili ovaj objekt u rujnu 2012. godine, to je čitava tajna ovog naziva koja zvuči kao sorta hibridnog kukuruza.

Prva fotografija kometa ISON

Zapravo, ovaj komet čak nisu otkrili ljudi, nego računalo koje redovito analizira svaku promjenu na zvjezdanom nebu.

Ipak, baš pred finale ovog "bliskog susreta" sa Suncem mnogi zabrinuto traže komet po nebu. Naime, očito je kako se u proteklih dana već od njega odvojilo nekoliko većih komada, ali znanstvenici tvrde kako je on ipak dovoljno velik da barem prilično velika gromada večeras još uvijek protutnji pored Sunca. Naime, on je bio promjera oko pet kilometara i makar juri vrtoglavom brzinom od preko milijun kilometara na sat, u zrakopraznom prostoru svemira to nije osobit problem.

Vjesnik daleke prošlosti

Ali mnogo je veći problem temperatura ovog meteora koji je zapravo sačinjen od leda i ukrućenih plinova kakvi postoje na minus 200 stupnjeva koliko vlada na prostoru odakle dolazi. Sada, uz Sunce će na površini imati temperaturu od najmanje 1.500 stupnjeva Celzijusa, a neki fizičari kalkuliraju i sa dvostruko većom temperaturom. To je pak uzrok i "repa" komete, plinova i njegovih dijelova koji se "vuku" za njim i koji će onda osobito biti vidljivi kada se bude opet udaljavao od Sunca.

Maštu znanstvenika osobito uzbuđuje činjenica što ovaj meteor leti po liniji parabole - dakle kao topovska kugla, "lansirana" negdje na rubu Sunčevog sustava u pojasu iza planete Neptuna gdje je gomila takvih krhotina ostataka koje potječu iz doba nastanka čitavog Sunčevog sustava. Ali baš kao i topovska kugla, ona dođe i ode - i više se nikad ne vrati, kao što to čine kometi koji lete po liniji elipse. To pak znači i da je to jedinstvena prilika možda utvrditi neke činjenice iz samih početaka Sunca i njenih planeta.

Srednjovjekovni astronomi

Od pamtivjeka su ljudi promatrali nebo i tumačili pojave na svoj način. Kometi su najčešće bile - loš znak.

S druge strane, ovo nije prvi slučaj da neko tijelo prolazi tik uz Sunce. Tako je još 1843. jedan komet prošao na samo 140 tisuća kilometara od površine Sunca, a on se lako mogao vidjeti i za vedra dana. Ali i to je argument za posve drugi tip "stručnjaka" i sjetimo se burnih zbivanja sredinom devetnaestog stoljeća (Bečki ustanak 1848., Radetzky i kasniji ban Jelačić koji guše pobunu...) Komete su oduvijek uzbuđivale maštu ljudi koji su vjerovali kako su navjesnici nekih zlokobnih događaja. A obzirom da nesreća nikad nije nedostajalo, onda bi i takva predviđanja, ovako ili onako, i ispadala točna.

I Vatikan gleda u nebo

Ne na kraju upravo iz tih vjerovanja, i poglavar Katoličke crkve još od davnih dana ima i svoje osobne astronomske stručnjake. Trenutno je na njenom čelu Jose Gabriel Funes koji je oduševljen što se komet pojavljuje uoči Božića: "Ovo su prekrasni trenuci jer nas podsjećaju kako smo svi mi pomalo astronomi. Potrajat će još malo do Božića, ali naravno da nam zaziva u sjećanje Betlehemsku zvijezdu."

Funes, koji je, kao i papa Franjo, također isusovac iz Argentine, u ovoj manifestaciji vidi "podsjetnik na ljepotu stvaranja, na nešto što nam pred oči vodi ljepotu Stvaratelja i potiče nas krenuti na put."

Komet pored Zemlje

Ovaj komet će proći daleko od naše Zemlje. Ali kamo će letjeti sljedeći?

Ako i oni koji se nalaze u središnjoj Europi doista moraju na put ako baš žele vidjeti taj trenutak prolaska pored sunca ISON-a, i svi drugi će ga vjerojatno moći vidjeti u slijedećim danima bez da igdje moraju otići. A nema razloga niti za osobitu brigu: kada bi komet promjera pet kilometara brzinom od milijun kilometara na sat udario u Zemlju, to bi onda sigurno bio i kraj naše priče. Ali on će 27. prosinca proći na čak 64 milijuna kilometara od Zemlje - i više ga, kad odleti, nikad nećemo vidjeti.

Doduše, u pojasu iza Neptuna postoji stotine milijuna takvih, ali i mnogo većih "gruda" iz pradavne prošlosti. Kamo će letjeti sljedeća - to nitko ne zna.