1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Projekt "Europa" - Teutonci protiv Latinaca

Više od polovice Europljana više nema povjerenja u EU - to je pokazalo jedno aktualno ispitivanje javnog mnijenja. U ovoj krizi su sve očitije i ekonomske podjele na sjever i jug. No to nije ništa novo.

U ova krizna vremena sve je više onih koji smatraju da monetarna unija nije bila baš dobra ideja. Njihov je glavni argument: uvođenje eura nije bilo gospodarski nego politički projekt. Ovisno o tome tko se tim argumentom služi, cilj projekta je po jednima bio kontrola ponovo ujedinjene Njemačke, a po drugima je Njemačka željela euro kako bi povećala utjecaj na europske susjede.

Harold James

James: "Euro je reakcija na oscilacije tečajeva"

Obje teorije ne drže vodu, smatra Howard James, britanski povjesničar sa Sveučilišta Princeton u Sjedinjenim Američkim Državama. On se detaljno pozabavio dugotrajnim procesom uvođenja eura. Prema njegovom mišljenju, euro je reakcija na jake oscilacije u tečajevima koje se uvijek iznova javljaju još od 70-ih godina prošlog stoljeća.

Lažna stabilnost?

"Rečeno je: ako već ne možemo svijet učiniti stabilnijim, onda možemo stabilizirati barem Europu, s jednom neovisnom središnjom bankom", objašnjava James za DW. Ta ideja o stabilnosti odražava se i u kriterijima iz Mastriškog ugovora, koji propisuju ograničenje državnih zaduženja. No, mnoge članice eurozone nisu se pridržavale dogovorenoga, među ostalima i Njemačka i Francuska.

Europska komisija je istovremeno poticala gospodarsko srastanje s ciljem da u cijeloj eurozoni vrijede ista pravila. "Za zajedničko tržište je razumno ako postoje isti uvjeti za sve. No, to je u sukobu sa činjenicom da se ekonomske kulture u Europi razlikuju. To znači: ono što je dobro za jednoga, za drugoga je možda loše", smatra ekonomski povjesničar Werner Abelshauser sa Sveučilišta Bielefeld. Za njega različite ekonomske kulture ne znači stereotipe poput marljivosti ili točnosti, nego strukture koje su nastajale kroz jedno duže vremensko razdoblje. On kao primjer navodi da su u nekim državama srednja poduzeća kičma gospodarstva, dok su u drugima to veliki koncerni. Osim toga, razlika je i u tome postoje li državni zdravstveni i mirovinski sustavi ili samo privatni.

Bruxelles je kriv?

Werner Abelshauser

Abelshauser: "Različite ekonomske kulture"

Kao primjer negativnog učinka jedinstvenih pravila Abelshauser navodi europske štedionice. Tako je pod pritiskom Bruxellesa ukinuto jamstvo općina za svoje štedionice - sustav koji je postojao više od stotinu godina. Nakon toga su štedionice morale tražiti nove poslovne modele. To je u Španjolskoj imalo dramatične posljedice. "Ondje su se različite štedionice ujedinile u koncern, u dioničko društvo pod imenom Bankia. Danas nam je poznat rezultat te politike: Bankia je pala u stečaj i postala veliki problematični sektor španjolskog gospodarstva. To ima veze s time da se ovdje pokušalo potrpati sve u isti koš", kaže Abelshauser.

Možda baš zato mnogi Europljani, kako je pokazalo jedno ispitivanje javnog mnijenja, vjeruju da im je ujedinjavanje Europe donijelo više štete nego koristi. Manje od jedne trećine ih danas želi jače gospodarsko povezivanje u Europskoj uniji.

Teutonci protiv Latinaca

WALTER BAGEHOT

Bagehot: "Teutonska i latinska valuta"

Za Wernera Abelshausera propast eura ne bi bila neka velika drama. On smatra da su za Europu bolji čvrsti tečajevi koje je prema potrebi moguće prilagođavati. Njegov britanski kolega Harold James pak smatra da euro mora opstati jer je u njega već previše uloženo. On kaže da ne treba stvarati paniku: "Slične su se rasprave vodile i u drugim epohama." Tako podsjeća na stajalište britanskog ekonomista Waltera Bagehota, izdavača magazina "The Economist", koji je još davne 1869. godine pisao o mogućim posljedicama europskog ujedinjenja. On nije vjerovao u zajedničku valutu nego je smatrao da će doći do konkurencije dviju valuta: čvrste valute "teutonskih" Europljana sa sjevera i meke valute južnih "latinskih" država. Danas, skoro 150 godina kasnije, njegov polemični zaključak zvuči začuđujuće aktualno: "S obzirom na trgovačke aktivnosti Teutonaca i relativnu mlitavost latinskih naroda prednost će imati teutonski novac."

Razgovori za ovaj članak vođeni su u okviru susreta u organizaciji Akademije za političko obrazovanje iz Tutzinga.

Preporuka uredništva