1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Proizvođači iz Hrvatske "vježbaju" članstvo u Uniji

Najveći svjetski sajam prehrambene industrije Anuga je prilika i za hrvatske proizvođače iskušati prednosti članstva u Europskoj uniji. Ipak, konkurencija je teška pa se kupci traže uvijek novim proizvodima.

Sajam prehrane i prehrambene industrije Anuga u Kölnu se i ove godine pokazala kao najveća i najznačajnija svjetske smotra u tom sektoru. Izlaže 6.777 izlagača iz 98 zemalja, a na 284 tisuća četvornih metara izložbenih prostora se očekuje 160 tisuća stručnih i poslovnih gostiju praktično iz svih zemalja naše planete.

Bozica Markovic

Božica Marković: 'Barijere su nestale'

Među izlagačima je i petnaestak proizvođača iz Hrvatske, uvelike zaslugom Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je već četvrti put organizirala zajednički nastup hrvatskih tvrtki na Anugi i preuzima tri četvrtine troška predstavljanja na sajmu. Ova godina je ipak premijera za izlagače iz Hrvatske, jer je ovo i prvi nastup od kako je ta zemlja članica Europske unije.

"Mi smo prije ulaska u EU imali dosta problema s plasmanom proizvoda životinjskog porijekla na ovo tržište. Sada takve barijere više ne postoje i sigurna sam da će naše mesne industrije iskoristiti tu priliku za izvoz nekih poznatih hrvatskih brendova“, smatra Božica Marković, direktorica Sektora za agrikulturu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Gospodarskoj komori Hrvatske.

Nestale (oštre) granice za meso i mlijeko

Merima Avdić

Merima Avdić: 'Imamo još kapaciteta'

Te prepreke za zemlje izvan Unije su najbolje osjetile tvrtke mesoprerađivačkog sektora. Tako je i Mesna industrija Gavrilović imala goleme probleme u izvozu u Europu, makar su proizvodili od najboljih komada svinjskog i goveđeg mesa. "Posjedujemo sve potrebne certifikate za ISO, IFS i halal standarde. Mi radimo samo jednom trećinom kapaciteta, a imamo mogućnost za proizvodnju većih količina mesnih prerađevina i želimo to iskoristiti. Zbog toga smo i došli na Anugu“, objašnjava Merima Avdić, voditeljica izvoza Mesne industrije Gavrilović.

Na štandu proizvođača hrane iz Hrvatske predstavila se i Podravka koja je već odavno na tržištu Europe, ali i manji proizvođači koji europskom tržištu nude ekskluzivne proizvode poput istarske tvrtke Zigante tartufi. Lakši pristup potrošačima u Europi žele iskoristiti i proizvođači poznatog paškog sira: "Ulaskom Hrvatske u EU se tržište zaista otvorilo. Mi danas možemo isporučiti robu u roku od nekoliko dana, a ranije smo na silne certifikate trošili i vrijeme i novac“, zadovoljan je Miljenko Korona iz Sirane Gligora.

Štand Hrvatske gospodarske komore

Zapravo iznenađuje što na policama hrvatskih samoposluživanja već nema mnogo više proizvoda iz Europske unije. Hrvatski proizvođači će pak gubitak na domaćem tržištu jednostavno morati nadoknaditi izvozom u Europsku uniju.

Bez poduzeća iz Bosne i Hercegovine

Ipak, dok proizvođači iz Hrvatske na ovoj Anugi iskušavaju nove mogućnosti koje im se nudi, druge države iz regije još uvijek imaju brojne probleme. Tako u Bosni i Hercegovini uopće nije bilo dovoljno zainteresiranih za nastup u Kölnu - prijavile su se samo dvije tvrtke - što Agenciji za promociju izvoza pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH nije bilo dovoljan da organizira zajednički nastup, makar je nudila da će pokriti pola troškova.

Marina Krstic

Marina Krstić: 'Već nam nedostaje proizvođača u regiji'

Ipak, i tako je bosanskohercegovačkim tvrtkama ostao preveliki financijski teret, a ima i drugih razloga, objašnjava Enes Aličković, direktor Agencije za promociju izvoza: "Na svim sajmovima, posebno u Njemačkoj koja je najjača u svijetu po pitanju sajmova, troškovi nastupa su za naše uvjete enormni. Ponekad cijena uređenog četvornog metra zna biti i do 500 eura. Tvrtke iz Bosne i Hercegovine se inače mogu natjecati s konkurencijom po cijenama, ali je za veća tržišta problem količine koje treba isporučiti.“

Među rijetkim tvrtkama koje su željele doći na sajam je Sava Semberija iz Bijeljine, tvornica za preradu voća i povrća koja je u vlasništvu dugogodišnjeg partnera i uvoznika Franc Šoba GmbH iz Augsburga. Marina Krstić je na čelu te njemačke tvrtke i nezadovoljna je što nema proizvođača iz Bosne i Hercegovine: "Velika je šteta što nismo prisutni na Anugi. Mi smo sami pokušali rezervirati mjesto, ali je već bilo kasno. Naša proizvodnja bazira se na svježim sirovinama. Ove godine smo imali problem da smo od 12.000 tona sirovine samo jednu četvrtinu uspjeli naći u regiji. To nam stvara velike probleme da bi proizvodnju zadržali u BiH. Mislim da je tržište dosta neorganizirano i da država ne potiče proizvođače.“

Europa već puna višnja i malina iz Srbije

Igor Novaković

Igor Novakovic: 'Voće ide, ali s mesom i mliječnim proizvodima nemamo šansi'

Za razliku iz Bosne i Hercegovine, iz Srbije je na sajam u Kölnu došlo dvadesetak poduzeća. I njima je pomogla Agencija za promociju izvoza Republike Srbije koja je pokrila 90% troškova srbijanskih izlagača. Prije svega su tu proizvođači i partneri iz sektora prerade voća i povrća: "Poduzeća iz Srbije su dosta konkurentne, ali najviše u sektoru crvenog (bobičastog) voća. Mi pokrivamo 65% tržišta EU malinama, a kod višnje se taj udio penje na 85%. Konkurentni smo sa kupinama, crvenom paprikom, šljivom i jabukom. Što se tiče proizvoda kao što su med, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, tu nismo toliko konkurentni“, rekao je Igor Novaković savjetnik u Agenciji za promociju izvoza Srbije.

Dojmovi predstavnika tvrtki iz Srbije na Anugi su pozitivni, jer su uvjereni kako je učešće na ovakvim događajima i u doba interneta, nužno potrebno za svaki ozbiljan posao. Ipak, svatko mora ostati zapanjen golemom ponudom proizvođača iz čitavog svijeta gdje će tek djelić onoga što je izloženo na sajmu uspjeti proći veoma težak put do polica samoposluživanja u gradovima Europske unije.

Schwarzwaldska torta

I na tradicionalnim njemačkim specijalitetima, poput torte iz Schwarzwalda su višnje - osobito ako su prije bile termički obrađene - gotovo sigurno zapravo iz Srbije

Moda i šarolikost na tanjuru

Mnogi proizvođači svoju šansu vide popuniti određene specifične proizvode, poput halal i košer hrane, pripremljene po islamskim i židovskim prehrambenim propisima. S druge strane, dok se nekad tek dio potrošača interesirao vegetarijanska, biološki uzgojenu i zdravu prehranu, danas je to praktično glavni trend. Svaki četvrti potrošač u Njemačkoj prilikom kupnje pazi da je proizvod biološki uzgojen, da je riječ o takozvanoj fer trgovini i da su proizvodi životinjskog porijekla dobiveni na farmama na kojima se vodi računa o načinu uzgoja i držanja životinja. To su rezultati njemačke Udruge prehrambene industrije među 30.000 domaćinstava.

A domaćinstva su sve manja i sve se češće sastoje samo od jedne osobe. One su rijetko raspoložene za nekakve velike kuhinjske domete pa tako i prehrambena industrija stalno nudi nove, još brže i jednostavnije objede. Tako je u Kölnu predstavljena i pizza u obliku sladoleda na štapiću nazvana “Hasta la Pizza“ i koja se sprema u tosteru. Izloženi su i proizvodi za (razmaženu) dječurliju koja će možda pojesti sir - ako je u obliku špageta. Ali kupce traže čitav niz novotarija i izmišljotina, od ružičaste riže pa do namaza sa okusom kole.

Preporuka uredništva