Produljen mandat Bundeswehra na Kosovu

Državni sekretar u ministarstvu vanjskih poslova Erler (SPD) je zastupnicima objasnio pozicije vlade, posebno u trenucima kada se, rekao je, situacija pokazuje kao komplicirana i osjetljiva s obzirom na predloženi moratorij od 120 dana u okviru kojeg bi se trebali nastaviti razgovori Beograda i Prištine ali i zbog širih okolnosti:

" Pregovori idu teško, dosad nije uspjelo Rusiju privoljeti da se prikloni prijedlogu statusnog paketa a za što mi ne vidimo drugu razumnu alternativu - njemačka vlada se i dalje zalaže za što bržu novu rezoluciju Vijeća sigurnosti, kao zamjenu za rezoluciju 1244 iz 1999..."

Kao jedan od pozitivnih aspekata Erler je ocijenio najnovije ponašanje Srbije, bolju suradnju s haaškim sudom i obnavljanje pregovora o asocijaciji s Europskom Unijom. Ni drugi govornici ne vide postojeću situaciju bitno različitom- pitanje je kakav je razvoj moguć i da li je s obzirom na to, savezna vlada predvidjela sve moguće scenarije. Dok je vanjskopolitički stručnjak Unije, Polenz sve aktere, od Kosovskih Albanaca do Rusije i Sjedinjenih Država pozvao da se ne upuštaju u jednostrane korake, stručnjak za regiju Liberalne stranke, Stinner je jasno koncipirao ono što mnogima nedostaje u aktualnoj njemačkoj politici prema Kosovu - naime, uzimanje u obzir i mogućih horor scenarija, odnosno pripremanje reakcija na njih.

I Liberali podržavaju Ahtisaarijev plan, što se traži i od vlade , kao i pritisak Berlina na nalaženje zajedničke europske politike prema regiji- što zasad nije slučaj. Uz to, Liberali od vlade traže da procjeni i proračuna u kakvoj bi se situaciji našli vojnici Bundeswehra da kojim slučajem dođe do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Oni zahtijevaju da Njemačka jasno izjavi kako takvo jednoglasno proglašenje neće akceptirati. Po vanjskopolitičkom stručnjaku koalicijskog partnera, Ute Zapf, SPD, to takodjer nije prihvatljivo:

"Jednostrano, nekondicionirano priznavanje - to je zaista nešto što nadilazi i samu mogućnost onoga sto je zamislivo i to zbilja ne može doći u obzir."

U debati su se, iako nisu izričito spominjali, mnogi sudionici očito podsjetili devedesetih i proglašenja nezavisnosti Slovenije i Hrvatske, na što su europske države reagirale različito. Na pitanje da li je od onda europska vanjska politika napredovala, odnosno naučila iz povijesti, za mnoge odgovor ostaje nesigurnim, a za lijevu opoziciju je izričito negativan. Ona je jedina glasala i protiv produženja mandata dok je velika većina u Bundestagu, koalicija ali i liberalna i zelena opozicija bila za - uz ogradu, koju je najavio i državni sekretar Erler- da mandat ostaje kakav je bio ali će se, u slučaju promjene rezolucije Vijeća sigurnosti, prilagoditi novoj situaciji o ćemu će parlament opet glasati.