1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Prodaja Podravke rizična za hrvatsko selo

Igor Lasić27. travnja 2016

Hrvatska vlada želi prodati državni udio u prehrambenoj industriji Podravci. To bi se moglo loše odraziti na hrvatsko gospodarstvo, upozoravaju stručnjaci. Smatraju da bi Podravka mogla biti pokretač nacionalnog agrara.

https://p.dw.com/p/1IclD
Podravka , Lebensmittelproduktion
Foto: Podravka d.d

Posljednje najave reformskih poteza hrvatske vlade uključuju nekoliko sektora poput zdravstva, javne uprave, školstva i drugih, ali i privatizaciju državne imovine u nizu poduzeća. Ovom prilikom obratit ćemo pozornost na državni udio i ulogu u firmama od strateškog značenja za poljoprivredu i srodne djelatnosti, između kojih su se na vladinu popisu našli Podravka, Hrvatske šume, Petrokemija, Nacionalna veletržnica i veletržnica Opuzen. Rasprodaja bi jednokratno riješila dio proračunskog deficita, no njome bi se također eliminirale značajne šanse za oporavak i opći razvoj hrvatskog agrara.

Nakon zahtjeva desetaka drvoprerađivača iz Hrvatskog drvnog klastera – odreda privatnih poduzeća – da vlada nipošto ne privatizira Hrvatske šume i tako ne ugrozi stabilnost tržišta koje predstavlja 10,4 posto nacionalnog izvoza, premijer Tihomir Orešković izjavio je da do te prodaje ipak neće doći. Tim više su prema tržištu dionica isturene Podravka i Petrokemija, međutim, dvije zacijelo najveće preostale poluge državne poljoprivredne politike, ako govorimo o industrijskim subjektima. Nažalost, i dvije također nedovoljno iskorištene poluge, ako hrvatsku praksu usporedimo s onom na zapadu EU-a.

Žene pakiraju krastavce
90 posto sirovina je s domaćih njivaFoto: Podravka d.d

Žila kucavica hrvatske ekonomije

DW je već pisao o pritiscima kreditora na Petrokemiju radi forsiranja privatizacije. A prehrambeni gigant Podravka tek dolazi u prvi plan, nakon dužeg razdoblja mira. Država je vlasnik kontrolnog paketa od 25,4 posto, dok su najkrupniji suvlasnik mirovinski fondovi s 42, a pritom valja uzeti u obzir i da bi s nedavno prizivanom mogućnošću nacionalizacije drugog stupa mirovinske štednje i taj dio Podravke mogao dospjeti u državne ruke, odnosno pod kontrolu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. S druge strane, ne zna se što bi se vremenom moglo dogoditi ako neki inozemni konkurent otkupi tu koprivničku kompaniju s preko 500 proizvoda, kao što su Vegeta, Čokolino, Studenac, Lero, Eva.

Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID), te analitičar hrvatske poljoprivredne politike, mišljenja je da Podravkino poslovanje samo po sebi dovoljno govori o značenju te kuće po nacionalni agrar. „Treba sagledati tri presudne cjeline: prva nam pokazuje da je tvrtka ostvarila neto dobit od 400 milijuna kuna u prošloj godini, s gotovo 30 posto prihoda na tržištima srednje Europe i zemalja bivšeg SSSR-a, uz strukturu prihoda temeljenih na vlastitim brendovima od čak 88 posto“, rekao nam je Đulić.

Goran Đulić
Goran ĐulićFoto: Novosti/J. Drobnjak

Drugi se važan aspekt, po njegovu mišljenju, odnosi na opisanu vlasničku strukturu kojoj na državnoj strani treba pribrojiti i nešto trezorskih dionica, pa biva jasno da je Podravka suštinski u više nego dvotrećinskom vlasništvu hrvatskih građana, čime ona predstavlja žilu kucavicu domaće ekonomije. Treće, pak, jest činjenica da je Podravka najveći otkupljivač voća i povrća u Hrvatskoj: „Povrće za preradu je 85-90 posto iz domaće proizvodnje, pa se prodajom Podravke nekom globalnom koncernu dovodi u pitanje i plasiranje hrvatskih poljoprivrednih sirovina. Uzmimo za primjer mljekarski sektor i prodaju već ranije privatiziranog Dukata francuskom Lactalisu, koja je dovela do pražnjenja štala diljem države“, napominje Đulić.

Proizvodni pogoni Podravke
Proizvodni pogoni Podravke u KoprivniciFoto: Podravka

Upitno preživljavanje ruralnih krajeva

Ta prodaja, naime, dovela je do rušenja otkupa uslijed jačeg plasmana stranih mliječnih sirovina, pa bi se slični efekti mogli očekivati i u slučaju prodaje Podravke. „A ostanak u vlasništvu države može uz još efikasnije upravljanje tvrtkom dovesti do većeg punjenja državnog budžeta“, ističe ekonomist BRID-a, „kao i do jačanja odnosa s domaćim kooperantima, što vodi stvaranju baze opstanka agrarnog sektora i, u krajnjoj liniji, gospodarskom preživljavanju ruralnih krajeva. No sve će to izostati ako interes krupnog kapitala, jer jedino njemu dugoročno odgovara ta prodaja, pretpostavimo toj perspektivi kroz opravdavanje 'vatrogasne' mjere krpanja proračuna“, kaže Đulić.

Kritičan je i neovisni ekonomski komentator Guste Santini, smatrajući da potezima vlade upravlja dominantni utjecaj krupnog privatnog kapitala, budući da se u Hrvatskoj ionako privatiziralo strateške uspješne firme i prije nego što su državne financije zapale u izraziti deficit. „Nisam uvjeren ni da bi ta prodaja donijela onoliko novca koliko neki misle, s obzirom na tržišne prilike. Ostat ćemo bez izuzetne platforme za razvoj agrara, što je upravo tragična situacija. Iako se taj problem ne tiče samo jedne vlasti, jer ni današnja oporba nije znala što bi s tim“, rekao je Santini za DW.

Guste Santini
Guste SantiniFoto: Igor Lasic