1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Procvat sive ekonomije u kriznim vremenima

U vremenima recesije cvjeta rad na crno. Tako će u Njemačkoj ove godine na crno raditi čak 8,27 milijuna, a u Austriji gotovo 700.000 ljudi. Donosimo rezultate studije koja se bavi problemima sive ekonomije u EU.

Sjena na zidu radnika u građevinskoj grani

U kriznim vremenima gospodarstva siva ekonomija koristi situaciju.

Zbog sve manjeg broja radnih mjesta ove godine u Europi će znatno porasti rad na crno. Tako glase rezultati studije sa sveučilišta Johannesa Keplera iz austrijskog grada Linza. Zbog velikog opterećenja porezima i socijalnim davanjima u Europi rad na crno posebno je atraktivan. Sada su se na tom tržištu pojavili i one osobe koje su ili izgubile svoje radno mjesto ili rade po skraćenom radnom vremenu. Kao primjere povećanja konkurencije na crnom tržištu rada navodimo Austriju i Njemačku. Dok će 2009.godine u Austriji broj osoba koje rade na crno iznositi 713.000 u Njemačkoj se očekuje gotovo 8,3 milijuna osoba koje rade na crno.

Manje prihoda od poreza

Sjena radnika na gradilištu

Simbol rada na crno koji posebno cvjeta na gradilištima

Posebno je bolno da u vremenima sve većih izdataka države sve više cvjeta i siva ekonomija koja dodatno samnjuje prihode države.

Siva ekonomija je tradicionalno najviše zastupljena u južnoeuropskih zemljama Portugalu, Španjolskoj, Italiji i Grčkoj. Stručnjaci procjenjuju da se u spomenutim zemljama tako ostvaruje između 19,5 i 25 posto iznosa bruto nacionalnog proizvoda. To je iznos od oko 20 milijarda eura. Volumen sive ekonomije studija je obuhvatila putem ispitivanja uzroka koje je moguće obuhvatiti kvantitativnim uzorcima, na primjer porezi, zakonska regulativa, te pokazatelja kao što su protok novca ili radno vrijeme.

Oko 38 posto volumena sive ekonomije otpada na građevinski sektor i obrt, zatim 17 posto na uslužne djelatnosti poput hotelijerstva i gastronomije. Kod ostalih uslužnih djelatnosti kao što su podučavanje, čuvanje djece i frizerske usluge radi se o udjelu od 15 posto ukupne sive ekonomije.

Porezi i stanje gospodarstva bitno utječu na razvoj rada na crno. Tako je primjerice u Austriji rad na crno do 2004. godine porastao zbog visokih poreza da bi nakon toga siva ekonomija izgubila na utjecaju zbog dobre konjunkture, a 2005.godine došlo je do smanjenja poreza.

Siva ekonomija povezana s odnosom građana prema državi

Čistačica čisti kupanicu

Posebno često na crno rade čistačice u privatnim domaćinstvima

U anketi je naglašeno da je studija pokazala da je različiti intenzitet sive ekonomije u različitim članicama Unije povezan s odnosom građana prema uslužnim djelatnostima njihove države – a time i sa spremnošću plaćanja poreza. Oni građani koji su manje zadovoljni s uslugama države kao što su građani Portugala, Grčke ili Italije lakše se odlučuju na rad na crno i time utaju poreza nego građani srednjoeuropskih ili nordijskih zemalja.

Zanimljivo je da u anketama građani Unije rad na crno smatraju bagatelnim prijestupom, a čak deset posto anketiranih je priznalo da su u protekloj godini nekog zaposlili na crno ili koristili njihove usluge.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.. S. Matić

Preporuka uredništva