1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Procvat horora i izmišljenih junaka

Bernd Sobolla11. rujna 2006

Snažan su pečat događaji od 11. rujna 2001. ostavili i na svijet filma. Odmah nakon atentata filmaši se nisu usuđivali snimati filmove na tu temu. Bila je pretragična, prestrašna, prevelika. No, nakon tog zatišja, krenula je čitava serija filmova koji se direktno ili indirektno bave atentatima od 11. rujna. 2001.

https://p.dw.com/p/9Zgk
«Fahrenheit 9/11» jedan od filmova vezanih uz 11. rujna 2001.
«Fahrenheit 9/11» jedan od filmova vezanih uz 11. rujna 2001.Foto: Falcom Media

«Bilo je otprilike 8:45 sati, kada je autobusnu postaju nadletjela sjena. Bio je to zrakoplov u niskome letu. Ja sam vidio samo sjenu, ali su moji kolege na uglu vidjeli zrakoplov. Zatim nam je radio-vezom naređeno da se svi smjesta vratimo u policijsku postaju, što se rijetko događa. Policajac uvijek mora biti spreman, ne smije oklijevati. A ljudi u neboderima su nas trebali», prisjeća se Willi Jimeno, koji ubrzo nakon opisane situacije sa svojim kolegama stiže u Svjetski trgovački centar, gdje će ih kasnije zatrpati ostaci urušene zgrade.

Zasad samo dva igrana filma

Pritom su Jimeno i njegov kolega John McLaughlin imali neopisivu sreću. Oni pripadaju skupini od 20 ljudi – od ukupno 2 700 – koji su preživjeli strašne događaje u New Yorku. Redatelj Oliver Stone je svoj film «World Trade Center» posvetio pripadnicima spasilačkih ekipa i njihovoj rodbini. Pritom se usredotočio na bojazni i tugu ljudi. Za razliku od toga, Paul Greengrass u svom filmu «Let 93» prikazuje pojedinosti otmice četvrtog zrakoplova koji – zahvaljujući odvažnoj akciji putnika – nije pogodio svoj cilj, nego se srušio na polje u Pensilvaniji.
To su prva dva igrana filma, koji se konkretno bave događajima od 11. rujna 2001. Prije toga je nastalo tek nekoliko dokumentaraca, a na filmskoj vrpci je zabilježena još i kazališna predstava «The Guys». Pa ipak, 11. rujna je imao golemog odraza na kino. Iz Hollywooda na filmska platna od tada stižu uglavnom junaci iz svijeta stripa i kompjutorskih igara – među njima Lara Croft, Hulk, Batman, Superman i Spider Man.

Junaci stižu iz Hollywooda

Od nekadašnjih junaka od krvi i mesa, koji su Ameriku i ostatak svijeta redovito oslobađali od svakog zla, nije mnogo ostalo. Arnold Schwarzenegger se dao u politiku, Mel Gibson je odlutao u vjeru, novi nastavak filma «Die Hard» («Umri muški») s Bruceom Willisom u glavnoj ulozi nikada nije snimljen, samo Steven Seagal i dalje igra osloboditelja, čime pobire jedan neuspjeh za drugim. Za razliku od toga, filmovi strave i užasa, horora svake vrste, doživljavaju novi procvat. Kao i 70-ih godina, kada su na sličan način obrađene strahote Vijetnamskog rata, filmovi kao što su «Omen», «Silent Hill» ili «Hostel» masovno privlače publiku u kinodvorane.
Strah od terorističkih napada, prizori mučenja u iračkim zatvorima ili ubojstva i odrubljenja glave američkim vojnicima dodatno potpaljuju maštu scenarista i redatelja. Pa kad Radha Mitchell iliti Rose u filmu «Silent Hill» trči pod kišom pepela i naiđe na ponor sličan krateru nakon eksplozije bombe, teško je previdjeti poveznice s mjestom na kojem je nekoć stajao Svjetski trgovački centar – takozvanim «Groundom Zero».

Novo zanimanje za politiku

Isto vrijedi i za paniku u zrakoplovu – poprištu radnje filma «Flightplan», gdje se arapskog putnika sumnjiči za otmicu djeteta. No, postoji još jedan, treći trend. U Hollywoodu je, naime, poraslo zanimanje za politiku. Jedan od predstavnika tog novog trenda je George Clooney: «Mislim da se društvo posljednjih godina znatno promijenilo. Prošlo je 30 godina otkako je film tematizirao socijalne probleme. 60-ih i 70-godina je u filmovima bilo riječi o građanskim i ljudskim pravima, ženskom pokretu, Vijetnamu, aferi ‹Watergate› i seksualnoj revoluciji. Danas, prvi put nakon ‹Watergatea›, ljudi sjede za stolom i opet razgovaraju o politici. Barem je to dobra stvar, proizašla iz svog ovog kaosa.»
I dok se Michael Moore u svom dokumentarcu «9/11» u velikom stilu obračunava s američkom Vladom, George Clooney u filmu «Syriana» prikazuje rabote vlasti, obavještajnih službi i naftnih kartela – pleter kojemu se ne može otrgnuti čak ni dobronamjerni arapski princ: «Činim sve što doprinosi učinkovitosti i povećanju dobiti... No, Vaš predsjednik tada zove mog oca i kaže: ‹U Texasu i državi Washington vlada nezaposlenost›... Mnogo toga Vam imamo zahvaliti. No, taj je dug podmiren. Prihvatim li kinesku ponudu, najvišu ponudu, proglašavate me teroristom, bezbožnim komunistom.»