1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Proces „Brdo-Brijuni“ Hrvatska i Slovenija kao loš primjer?

Sarajevski samit u okviru procesa „Brdo-Brijuni“ prilika je za rješavanje brojnih regionalnih problema. Hoće li on biti iskorišten ovisi i od (ne)iskrenosti regionalnih čelnika.

Sarajevo je u subotu i nedjelju (28. i 29. 5.) domaćin regionalnog samita šefova država koji se održava kroz proces „Brdo-Brijuni“. Ambicije regionalnih čelnika su jačanje političkog dijaloga u regiji i saradnja sa Evropskom unijom (EU) uz podršku Hrvatske i Slovenije kao punopravnih članica EU-a. Sastanku bi, pored članova Predsjedništva BiH kao domaćina, trebali nazočiti predsjednici Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije i Kosova. Počasni gost ovogodišnjeg samita „Brdo-Brijuni“ je predsjednik Italije Sergio Mattarella.

Proces „Brdo“ započet je u januaru 2010. godine na sastanku tadašnjih premijera Slovenije i Hrvatske, Boruta Pahora i Jadranke Kosor. Cilj procesa bio je pružanje podrške sigurnosti i saradnji između zemalja bivše Jugoslavije i Albanije. S ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo Evropske unije (EU) „Brdu“ su dodani i „Brijuni“, tako da je proces nastavljen po imenom „Brdo-Brijuni“.

Regionalni problemi su brojni

Predsjednici država regije na ovaj proces gledaju različito i, kako tvrde pojedini analitičari, uz ispoljavanje određenih sumnji u iskrenost svih učesnika. Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES - International Institute for Middle-East and Balkan Studies) iz Ljubljane Zijad Bećirović podsjeća da Slovenija i Hrvatska, kao vodeće članice procesa, imaju drugačije poglede na brojna regionalna pitanja.

Zijad Bećirović

Zijad Bećirović

„Nedavni razvoj događaja oko arbitraža između Hrvatske i Slovenije slab je primjer drugim državama u regiji. Logika je jednostavna. Ako dvije zemlje koje su partneri u EU i saveznice u NATO-u imaju takve međusobne odnose, šta možemo očekivati od drugih zemalja u regiji? Ne smijemo zaboraviti činjenicu da Hrvatska, pored Slovenije, trenutno ima slabe odnose sa Srbijom kojoj uslovljava nastavak pregovora sa EU. Ni odnosi sa BiH nisu na zadovoljavajućem nivou. Situacija u BiH je najkompliciranija od potpisivanja Daytonskog sporazuma, a u pitanju je i opstanak na vlasti Milorada Dodika. Događaji u Makedoniji, abolicija od strane predsjednika Gjorga Ivanova najviših predstavnika makedonskog režima, nezakonita prisluškivanja i svakodnevni masovni u ovoj državi pokazuju da je kredibilitet pojedinih sudionika u procesu Brdo-Brijuni krajnje upitan. Situacija u Crnoj Gori gdje je formirana prijelazna vlada prilično je nestabilna. I na Kosovu imamo nestabilnu vlast i masovne proteste. U Hrvatskoj je na sceni reinkarnacija ideologija poraženih u Drugom svjetskom ratu, dok će Srbija uskoro morati da se i definitivno opredijeli za EU ili Rusiju. Teme su brojne i vidjet ćemo sa koliko će iskrenosti političari pristupiti rješavanju regionalnih pitanja“, kaže Bećirović za Deutsche Welle.

Ništa bez ekonomskog razvoja

U Sarajevu je istodobno upriličen i Samit 100 biznis lidera jugoistočne Europe. Pod sloganom „Dogovor za novo doba“ vodeći privrednici iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Albanije razmatraju aspekte suradnje u regiji. „Svim zemljama regije potreban je snažan iskorak u ekonomskom razvoju kao bitnom preduvjetu za stabilnost i mir na ovom području. Zabrinjava činjenica da većina zemalja ima niži BDP nego uoči raspada bivše SFRJ. Bez gospodarskog napretka nikakvi susreti na predsjedničkoj razini, pa ni proces Brdo-Brijuni, neće puno značiti. Predsjednici u regiji imaju uglavnom protokolarnu ulogu. Bilo bi daleko primjerenije i korisnije da u ovom procesu sudjeluju premijeri i izvršna vlast, a da ih predsjednici simbolički podrže. Ovako, stiče se dojam da predsjednici preuzimaju određene obaveze za koje nemaju nadležnosti, što potom može dovesti i do nesuglasica na unutarno-političkoj sceni“, ističe Bećirović.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine

Samit „Brdo-Brijuni“ je i veliki sigurnosni izazov za policijske agencije koje provode opsežne mjere kako bi ovaj događaj protekao bez problema. „U radu stožera s Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela u BiH, sudjeluju i druge policijske agencije, Obavještajno-sigurnosna agencija, Služba za poslove s strancima i Oružane snage BiH. S obzirom da će se mjere i radnje osiguranja poduzimati po najvišem stepenu dolazit će do privremenog ograničenja kretanja vozila i pješaka u zonama održavanja samita, prije svega u blizini zgrada Predsjedništva i institucija BiH i drugih objekata u užem dijelu Sarajeva“,izjavio je za Dnevni Avaz direktor Direkcija za koordinaciju policijskih tijela Misrad Vilić. Prema ocjenama nadležnih, uoči samita „Brdo-Brijuni“ nije bilo informacija koje bi ukazivale na moguće sigurnosne probleme.