1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Problemi u Grčkoj odvratili pažnju od Hrvatske

Na sastanku predsjednika država i vlada EU ovog petka (24.6.) će biti donesena deklaracija o pristupu Hrvatske, ali ona nije u središtu pozornosti: sva je pažnja usmjerena na Grčku i pomoć koja se treba dati Ateni.

Atena

Nije problem Zagreb, nego Atena

Na sastanku na vrhu EU-a, države članice dogovorile su se o pojedinostima monitoringa o Hrvatskoj. Monitoring će biti na snazi do ulaska Hrvatske u EU. Ne spominju se sankcije ali su spomenute „posebne mjere“ koje bi se provodile u slučaju ako Hrvatska prestane ispunjavati preuzete obaveze i uvjete. Bilo kakva vrsta monitoringa koji se odnosi na ispunjavanje pristupnih kriterija i nakon ulaska Hrvatske u EU se isključuje.
Jer monitoring druge vrste jest predviđen: praćenje Hrvatske dok ne ispuni slijedeću stepenicu integracije u Europsku uniju i pristupi takozvanom Šengenskom prostoru gdje više ne postoji nadzor državnih granica među članicama. Ali to je postupak koji je uobičajen za sve članice - i koji još niti sve članice nisu završile.
Pažnja na preostala poglavlja
Natpis na izlazu iz grada Schengena

Monitoring je normalan do pristupa u Šengensku zonu

Prije pristupa, nadzor je posebno usmjeren na poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, poglavlje koje je bilo najteže i koje je imalo najviše mjerila za zatvaranje. Tu je još i poglavlje 24: Pravda, sloboda i sigurnost, a ono je vezano uz nadzor granica te unutarnjih poslova i na koncu Tržišno natjecanje je još jedno poglavlje, koje će biti posebno motreno u razdoblju do pristupa.

Do 29.lipnja očekuje se dogovor o Financijskim i proračunskim odredbama, a to je poglavlje 33 i tu je za sada stanje takvo, da tri velike članice (Njemačka, Velika Britanija i Francuska) zahtijevaju da Hrvatska dobije stopostotni dio sredstava i europskih fondova koji se daje u nekoliko faza te stavi Hrvatskoj na raspolaganje nešto kasnije nego što je to predstavila Europska komisija u svojim prijedlozima.
Europa će "stati iza Grčke"
Herman Van Rompuy i Jose Manuel Barroso na summitu

Najviše rasprave je bilo, kako uopće pomoći Grčkoj

No umjesto Hrvatske, predsjednici država ili vlada Europske unije mnogo su više vremena posvetili krizi u Grčkoj. Ateni su obećali brzu pomoć, a zajamčili su kako će stati iza Grčke. Time članice podržavaju prijedlog predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa da se za Atenu pripremi prijelazna pomoć od jedne milijarde eura, ali u EU prevladava mišljenje da puka pomoć za visoko zaduženu Grčku nisu dovoljne već da se gospodarstvo mora ponovno pokrenuti ulaganjima.

"Summit podržava sve napore koji bi ojačali sposobnost Grčke da povuče novac iz kohezijskih fondova i time ojačati svoj rast i zapošljavanje", stoji u zaključcima. Sredstvima iz kohezijskog fonda pomažu se siromašne regije u Europskoj uniji.
Osim toga šefovi država i vlada pozvali su sve političke stranke u Grčkoj da provedu ciljeve programa mjera štednje. "Zbog dužine, razmjera i načina potrebnih reformi u Grčkoj, nacionalno jedinstvo je važan preduvjet za uspjeh", ističe se na kraju prvog dana summita EU-a u Bruxellesu.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva