1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Probleme treba rješavati vlast kojoj hrvatski građani ne vjeruju

Istraživanje Instituta Ivo Pilar i zagrebačkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta pokazuje da hrvatski građani imaju vrlo malo povjerenja u institucije vlasti i u EU. 31 posto ispitanih ne podržava ulazak Hrvatske u EU.

Simbol EU-a s upitnicima

Hrvatski građani i njihove sumnje u EU

U Hrvatskoj, koja je na korak do članstva u Europskoj uniji, građani imaju vrlo malo povjerenje u tu istu Uniju, bar tako stoji u istraživanju kojeg su zajedno proveli Institut Ivo Pilar i zagrebački Katolički bogoslovni fakultet. Istraživanje nazvano ‘Supsidijarnost u hrvatskom društvu’ provedeno je krajem prošle godine na uzorku koji je obuhvatio 1.000 ispitanika. Kada ih se pitalo imaju li povjerenja u Europsku uniju, njih gotovo 70 posto odgovorilo je da uopće nemaju povjerenja ili ga imaju malo.

Ilica

Paradoks: ispitanici dali malo zbunjujuće odgovore

Naime, istraživanje je pokazalo da hrvatski građani općenito malo vjeruju u institucije, bile one hrvatske ili europske. Najgore je prošao Hrvatski Sabor, zatim Vlada pa lokalna i sudska vlast. Spomenutim institucijama većina građana jednostavno ne vjeruje, stoji u istraživanju. S druge strane, najviše povjerenja građani su iskazali za obrazovne institucije, brak, obitelj, Crkvu i prijatelje. Ali, kada se te iste građene pitalo tko bi trebao rješavati društvene probleme, od zdravstvene i socijalne zaštite pa sve do problema nezaposlenosti ili pomoći siromašnima, nastaje paradoks: ispitanici su naveli kako bi goruće probleme društva trebala rješavati vlast u koju, kako je pokazalo istraživanje, ti isti građani imaju vrlo malo povjerenja. Autori su ovako pokušali objasniti spomenuto proturječje:

”S jedne strane možemo pretpostaviti da Hrvati imaju malo povjerenja u državne institucije, jer od njih previše očekuju pa su razočarani sposobnošću institucija da ispune ta očekivanja. S druge strane samo nepovjerenje u institucije onemogućuje iste da ispune očekivanja.“

Prava homoseksualaca ne smatraju općim dobrom

Očuvanje prirodnih bogatstava, poštivanje rada, jačanje proizvodnje i izvoza, poštivanje zakona, poštivanje dostojanstva svakog čovjeka - ispitanici smatraju općim dobrom za Hrvatsku. S druge strane, povećanje prava osoba homoseksualne orijentacije, ulazak u Europsku uniju, privatizaciju, povećanje prava manjinskih skupina kao i religioznost ispitanici ne smatraju nečim vrijednim pažnje.

Parlament u Zagrebu

Nakon pitanja o povezivanju Hrvatske s EU-om, ispitanici su odgovarali i na pitanja koliko puta idu na u crkvu

Rezerviranost spram europskih integracija mogla se vidjeti i na pitanju odobravaju li ispitanici političko povezivanje Hrvatske s Europskom unijom. Njih 31 posto takvo što ne odobrava, dok je njih 29 posto suzdržano, a ostali odobravaju ili potpuno odobravaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Autori istraživanja ovim riječima objašnjavaju rezultate: ”Političko popuštanje, sluganski stav hrvatskih političara prema Europskoj uniji na koji su upozorili i hrvatski biskupi u svom pismu iz ožujka ove godine, te s druge strane indiferentan odnos same Europske unije prema Hrvatskoj koji datira još iz ratnih vremena u kojima se Europa evidentno nije snašla, pa do nesnalaženja u odnosima sa Slovenijom, cijelog, sada već tragikomičnog odnosa s Haagom koji je potpuno izgubio legitimitet kod svih naroda kojima se sudi, na što je već upozoravala Komisija Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, evidentno su doveli do značajne rezerviranosti hrvatskih građana prema Europskoj uniji.”

Ispitanici su upitani odlaze li i koliko često na misu. 23 posto ih pohađa euharistijsko slavlje jednom tjedno, 6 posto i više puta u tjednu. Ostali ponekada ili pak nikada. Autori dodaju da je takvo što ”u skladu s očekivanjima i prethodnim istraživanjima i samo potvrđuje stabilnost religioznosti u Hrvatskoj“. Građani su za kraj upitani da procjene svoj životni standard. Najviše je onih koji smatraju da žive prosječno, njih 63 posto, a 23 posto smatra kako živi ispod prosjeka, a samo 6 posto iznad njega.

Autor: Goran Prokopec

Odg. urednica: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva