1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Problem državnih službi s maloljetnim izbjeglicama

Maloljetnici koji su sami stigli u Njemačku kao izbjeglice često dobiju supsidijarnu zaštitu i ne mogu dovesti obitelj.

Oni bježe bez svojih roditelja i traže zaštitu: više od 34.000 maloljetnih izbjeglica bez pratnje je od siječnja do studenog prošle godine podnijelo zahtjev za azil u Njemačkoj. Većina tih mladih u Njemačkoj u međuvremenu dobiju samo supsidijarnu zaštitu. 2016. godine je Savezni ured za migracije i izbjeglice donijelo odluku o oko 7.800 zahtjeva za azil - skoro 2.160 puta je dodijeljena supsidijarna zaštita, a ne i azil.

S tom takozvanom supsidijarnom zaštitom maloljetnici doduše mogu godinu dana ostati u Njemačkoj, ali neće biti priznati kao izbjeglice. No, ono što je za mnoge od njih možda još gore: svoje obitelji u razdoblju od dvije godine ne smiju dovesti u Njemačku, odnosno zabranjeno je tzv. spajanje obitelji. Kao zakonska osnova za tu odluku služi Ženevska konvencija o izbjeglicama - kod maloljetnika dodatno još UN-ova Konvencija o pravima djeteta. Kritičari međutim smatraju kako Konvencija o pravima djeteta u slučaju supsidijarne zaštite nije uzeta u obzir. "Naravno da je protivno dobrobiti djeteta ukoliko njegovi roditelji ne mogu doći kod njega, iako ono ima pravo na to", kaže Claus-Ulrich Prölß iz Vijeća za izbjeglice u Kölnu.

Deutschland minderjährige unbegleitete Flüchtlinge in Dresden, Sachsen (picture-alliance/dpa/S. Kahnert)

Po novim pravilima, maloljetnicima je gotovo nemoguće postići da i njihovi roditelji dođu u Njemačku

Izuzetak u žestokom slučaju?

No, za maloljetne izbjeglice postoji još i mogućnost da se njihov slučaj još jednom provjeri u slučaju "kritičnih humanitarnih razloga" i to onda provjerava Ministarstvo vanjskih poslova. Prema istraživanjima koja je provela postaja ARD to se praktično uopće ne događa. Claus-Ulrich Prölß to može potvrditi: "U stvarnosti se ta mogućnost uopće ne događa." On misli da je to bio i trik pri izmjeni zakona. On osobno je u ime nekoliko maloljetnika predavao i oni su redovito bili odbijeni: "Kriteriji su previše oštri", kaže djelatnik Vijeća za izbjeglice."

Thomas Meysen, voditelj Njemačkog instituta za pomoć mladima i obiteljsko pravo također govori o "restriktivnom odnosu" u postupku prema toj mogućnosti. Spajanje obitelji izbjeglica maloljetnika je u međuvremenu izuzetno otežano, kaže on. Mnoge izbjeglice u Njemačkoj su traumatizirane događajima u njihovoj domovini i bijegom. Strah zbog njihove obitelji koja je ostala iza njih je za mnoge od tih mladih dodatno opterećenje, kaže Thomas Meysen: "Oni znaju da njihovi roditelji pate i da su u opasnosti."

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova tvrdi kako nije točno da se "nikad" ne omogućuje spajanje obitelji po toj osnovi, ali kako se takvi "kritični humanitarni razlozi" ne bilježe u statistikama. Ministarstvo navodi kako je u prva tri kvartala 2016. izdalo oko 1.500 viza roditeljima takvih maloljetnika i većina je izdana sirijskim izbjeglicama.

No, i među sirijskim izbjeglicama maloljetnicima je sve više onih koji dobiju samo još supsidijarnu zaštitu. 2015. godine nije bilo takvih slučajeva, ali od siječnja do studenog 2016. godine gotovo 1.800 sirijskih maloljetnika dobilo tek supsidijarnu zaštitu, potvrdio je na upit Deutsche Wellea Savezni ured za migracije i izbjeglice.

Deutschland minderjährige unbegleitete Flüchtlinge in Brandenburg (picture-alliance/dpa/B. Settnik)

Trošak za takvog maloljetnog izbjeglice je velik - i zapravo bi i državi bilo povoljnije da mu pomažu vlastiti roditelji.

Nova pravila za izbjeglice

Razlog za ograničeno spajanje obitelji je takozvani zakonski Paket o azilu II koji je donesen u ožujku 2016. Krovna organizacija njemačkih općina i gradova je ustrajala u njegovom donošenju da bi "predahnula": "Neograničeno spajanje obitelji bi preopteretilo kapacitete gradova i općina ", kaže Ursula Krickl, glasnogovornica organizacije. Jer općine su te koje plaćaju za brigu o maloljetnim izbjeglicama bez pratnje. Čim ti maloljetnici uđu u Njemačku, za njih je odgovoran Ured za mlade. Troškovi njihovog smještaja mogu iznositi i do 200 ili 300 eura po danu, a obiteljima koje su primile te maloljetne izbjeglice općine plaćaju oko 600 do 800 eura mjesečno. Ali opet, prema mišljenju Ursule Krickl: "Svaki maloljetnik bez pratnje bi trebao dobiti tu pomoć koja je njemu ili njoj potrebna te prema tome djeluju i lokalni uredi za mlade."

No, spajanje obitelji bi pomoglo i uredima za mlade. "Kad bi imali svoje obitelji ovdje, to bi rasteretilo državnu pomoć i poboljšalo perspektive tih mladih", kaže Thomas Meysen iz Njemačkog instituta za pomoć mladima i obiteljsko pravo.

 

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic