Proširenje - uspješna priča i za budućnost?

“Proširenje je gospodarska uspješna priča i dobit za sve – kako za stare tako i za nove države članice”, naglasio je povjerenik za ekonomiju Joaquim Almunia dodajući kako nije riječ o retorici već da su to činjenice: “Nove su članice u protekle dvije godine uvelike napredovale na ekonomskom polju, dok su stare članice profitirale od mogućnosti trgovanja i ulaganja”, rekao je Almunia. Snaga Europe leži u globalizaciji. Tako je gospodarski rast deset novih članica između 1997. godine i 2005. godine iznosio 3,75% dok u istom razdoblju stare članice imaju ekonomski rast od samo 2 %. Dohodak po glavi stanovnka u novim članicama povećao se sa 44% na 50% razine bogatijih zapadnoeuropskih zemalja članica. “Osim toga proširenje je potaknulo provedbu velikog broja gospodarskih reformi”, nastavio je Almunia.

Pesimistični scenariji nisu se ispunili

“Svi se prisjećamo scenarija koji su se iznosili uoči proširenja 2004. godine. Tada se predviđalo da će mnoštvo stanovnika s istoka doći na zapad u potrazi za poslom, a govorilo se i o stečaju koji prijeti Europskoj Uniji zbog financijskih transakcija u nove zemlje članice. Za sam EU previđalo se da će biti paraliziran, nesposoban da donese bilo kakvu odluku. Ni jedan od tih scenarija proširenja nije se ostvario”, rekao je povjerenik za proširenje Olli Rehn. Dometnuo je kako se nisu ostvarile ni najave da će s proširenjem velik broj poduzeća otići u inozemstvo. Prema izvještaj samo je 1% do 1,5% radnih mjesta u starim članicama pogođeno premiještanjem kompanija izvan granica.
Na zajedničkoj su konferenciji za novinstvo i Almunia i Rehn istaknuli činjenicu da proširenje nije ukinulo već stvorilo nova radna mjesta. Rehn je naveo primjer Danske, gdje je izvoz danskih proizvoda u nove zemlje članice u protekle dvije godine u toj zemlji stvorio 35.000 novih radnih mjesta.

Iskustva od jučer (ni)su upotrebljiva

“Iskustva najvećeg proširenja u povijesti Europske Unije od 2004. godine nisu primjenjiva za buduća proširenja”, upozorio je Almunia dodajući kako Europska komisija radi na određivanju precizne definicije “absorpcijskih kapaciteta”, što drugim riječima znači sposobnosti primanja novih zemalja u članstvo. Povjerenik za gospodarstvo je, predstavljajući ekonomski učinak dosadašnjih proširenja, posebice posljednjeg od prije dvije godine, rekao i nešto vrlo zanimljivo za ona buduća - pozitivan se ekonomski efekt neće uspoređivati s budućim krugovima proširenja, jer: «To nije isto. Svako proširenje u prošlosti ili budućnosti ima svoje karakteristike i brojke. Ova iskustva i analize ne možemo mehanički prenijeti na druge situacije, ali moći ćemo povući političke lekcije, prije svega što se tiče komunikacije. Imamo vrlo dobre argumente koje možemo iznijeti u javnosti, možemo građanima objasniti koje su stvarne posljedice proširenja, kao i povući neke korisne političke zaključke za budućnost», naglasio je Almunia. Prema njegovim riječima dobra je priprema iznimno važna, a dobar proces pregovora i prilagodbe prije proširenja u interesu je obaju strana, današnjih i budućih država članica.

Rehn: “Iduće proširenje neće biti brzi vlak”

Povjerenik Rehn smatra da je idući veliki izazov za Europsku uniju prijam zemalja jugoistočne Europe. Međutim, Rehn upozorava kako idući krug proširenja "neće biti brzi vlak, već vlak koji vozi, ali koji će povremeno i stajati”. Prvo zaustavljanje, barem kada je riječ o Srbiji, dogodilo se jučer kada je zbog nepotpune suradnje Vlade u Beogradu s Haaškim sudom, EU prekinuo pregovore sa Srbijom o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.