1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Hrvatska ulazi u EU

Priznanje neovisnosti

Njemački mediji su se koncem 1991. kao i početkom 1992. godine uvelike bavili pitanjem rata koji je izbio u Hrvatskoj te prije svega priznanjem njene neovisnosti.

Hrvatska zastava

Hrvatska zastava

Pod naslovom „Bonn priznaje Hrvatsku i Sloveniju“ list „Frankfurter Rundschau“ objavio je 23. prosinca 1991. godine članak u kojem stoji kako je Savezna Republika Njemačka kao prva zemlja članica (tadašnje) Europske zajednice priznala Hrvatsku i Sloveniju. „Ministarstvo vanjskih poslova u Bonnu objavilo je kako ove dvije bivše jugoslavenske republike ispunjavaju sve uvjete koje je postavila Europska zajednica po pitanju priznanja“, stoji u tekstu „Frankfurter Rundschaua“.

„Europska zajednica priznala Hrvatsku“, bio je naslov teksta njemačkog lista „Die Welt“ objavljenog 15. siječnja 1992. godine. U članku se navodi kako je time spriječen razdor Zajednice po ovom pitanju. „Njemačka i ostale zemlje Europske zajednice provele su diplomatsko priznanje Slovenije i Hrvatske…. Njemačka je svoje konzulate u Ljubljani i Zagrebu odmah proglasila veleposlanstvima, čime su uspostavljeni i diplomatski odnosi“, stoji u tekstu.

Njemački dnevnik Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), u tekstu objavljenom 15. siječnja 1992. godine piše kako je „nakon velikih poteškoća, priznanje Hrvatske i Slovenije od strane članica Europske zajednice ipak u posljednji trenutak postalo stvarnost“. List međutim također navodi kako „priznanjem Hrvatske i Slovenije, „jugoslavensko pitanje“ ni u kojem slučaju nije riješeno, te da će problemi tek uslijediti“. Autor navodi kako se prije svega treba razjasniti kakav status bi ostatak Jugoslavije sada trebao dobiti.

Frankfurter Rundschau

Frankfurter Rundschau

„FAZ“ vršio posebno velik pritisak

Što se tiče njemačkog lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“, u njemu je tijekom devedesetih godina (ali i kasnije) djelovao kao novinar i jedan od izdavača Georg Reißmüller. Njegovi tekstovi, poznavanje situacije na Balkanu kao i zalaganje da Njemačka i Europska zajednica priznaju Hrvatsku bili su prema mišljenju mnogih jedni od važnih čimbenika u procesu priznanja. U tekstu, objavljenom u ovom listu 15. siječnja 2012. godine, napisanom povodom 20-te obljetnice priznanja Hrvatske, autor Michael Martins na više mjesta stoga spominje upravo ulogu Georga Reißmüllera. On pri tome citira Jürgena Chroboga, koji je 1991. godine bio politički direktor Ministarstva vanjskih poslova u Bonnu i jedan od bliskih Genscherovih suradnika. „Chrobog i danas djeluje vrlo emocionalno kada govori o događajima od prije 20 godina. Već na samom početku razgovora, kasniji veleposlanik Njemačke u Washingtonu, spominje ulogu „Frankfurter Allgemeine Zeitunga“, posebice ime ondašnjeg izdavača Johanna Georga Reißmüllera. „Gospodin Reißmüller bio je veliki pristaša brzog priznanja Hrvatske i Slovenije. On je stalno pozivao na priznanje i preko novina vršio pritisak kako bi do priznanja konačno došlo. Njegovi gotovo svakodnevni tekstovi na ovu temu, bili su pokretač politike Helmuta Kohla oko jugoslavenskog pitanja. Kohl je tada pristao na priznanje jer mu je bilo dosta te diskusije...“, navodi Mertens u svom tekstu. On citira i još jednu drugu osobu koja je željela ostati anonimna: „Reißmüllerovi komentari izluđivali su Kohla. On nas je sve zarazio…i Kohl je na kraju rekao: „Dosta mi je, pristajem na priznanje“.

Reißmüller koji je u razdoblju od 1967. i 1971. godine bio dopisnik „FAZ“-a u Beogradu, izvrstan je poznavatelj bivše Jugoslavije. U razdoblju između 1990. i 1991. godine, objavio je gotovo 130 reportaža, komentara i drugih tekstova u kojima se bavio raspadom Jugoslavije.