Privremene migracije njegovateljica

Marljive su, iznimno izdržljive, pouzdane, dobro poznaju jezik, ljubazne, uvijek su spremne pomoći, raspoložive su u bilo koje doba dana – i naravno povoljne. Te riječi odlično opisuju oko 100.000 njegovateljica iz istočne Europe koje rade u Njemačkoj.

One starim i bolesnim ljudima pomažu pri hranjenju, odijevanju, peru im rublje, kuhaju i čiste. U novije vrijeme čak smiju obavljati i neke manje poslove koje inače obavljaju medicinske sestre, kao što je asistiranje pri vršenju nužde. Davanje lijekova ili saniranje dekubitusa i dalje im je zabranjeno.

Svoj posao ne obavljaju uvijek legalno, no bez njih je trenutno nemoguće zamisliti njemački sustav kućne njege starih i bolesnih osoba. Jer, njemačke njegovateljske službe cjelodnevnu skrb naplaćuju i do 10.000 eura mjesečno.

„Sivo tržište srednje- i istočnoeuropskih njegovateljica cvjeta zato što u Njemačkoj ima sve više ljudi kojima je potrebna njega, ali nema profesionalnih struktura koje bi usluge mogle ponuditi odmah i po prihvatljivim cijenama“, kaže Michael Isfort iz Njemačkog instituta za primijenjena istraživanja zdravstvene njege (dip) u Kölnu. I to unatoč tome što je u međuvremenu postalo lakše legalno ih zaposliti.

Od 2011. godine stvari su jednostavnije

Od 1. svibnja 2011. godine građani Poljske, Mađarske, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije i Slovenije ne trebaju boravišnu dozvolu da bi radili u Njemačkoj. Također je nebitno rade li kao kvalificirani ili pomoćni radnici te jesu li zaposlenici ili samostalni djelatnici. Državljanima Bugarske i Rumunjske još uvijek je potrebna dozvola Savezne agencije za zapošljavanje, budući da za radnike iz te dvije zemlje odredba o slobodi kretanja na području Njemačke stupa na snagu tek 31. 12. 2013. godine.

Njegovateljice iz Hrvatske smiju raditi samo ako imaju potrebne kvalifikacije i ako za dotično mjesto nema drugih kandidatkinja iz Europske unije. Pomoćnice iz Srbije, Bosne, Albanije i Makedonije, dakle iz zemalja van Unije, i dalje ne smiju raditi u Njemačkoj.

Kako se zaposliti u njemačkoj obitelji?

Postoje različiti načini za legalno zapošljavanje njegovateljica. Najrašireniji od njih je taj da obitelj preuzme ulogu poslodavca. U tom je slučaju potrebno proći određenu birokratsku proceduru. Njegovateljicu je potrebno prijaviti nadležnom uredu za prijavu boravka i uplatiti joj zdravstveno osiguranje te osiguranje od ozljeda na radu, a također valja izvaditi matični broj tvrtke u uredu za zapošljavanje i poreznu karticu. Obitelji koje se na ovo odluče s pravne su strane sigurne, kaže Beate Raabe iz njemačkog Središnjeg ureda za međunarodno posredovanje (ZAV) i dodaje: „Poslodavcima i kandidatkinjama nudimo iscrpne informacije i savjete jer ljudima želimo omogućiti da se zaposle pod pravno reguliranim uvjetima“

Pomoćnice za svoj posao dobivaju između 1500 i 1900 eura mjesečno, ovisno o kojoj je saveznoj pokrajini riječ. Radno vrijeme ograničeno im je na 38,5 sati tjedno i imaju pravo na godišnji odmor. U preduvjete za ovaj posao ubraja se i znanje njemačkog jezika.

Inozemni poslodavci smiju slati pomoćnice

Oni koji žele da se netko brine o njihovoj staroj baki u njezinom domu, a pritom ne žele biti poslodavci, za posrednika mogu odabrati privatnu agenciju. To je drugi legalan način da se zaposli njegovateljica iz istočne Europe. Njemačke agencije surađuju s inozemnim agencijama kod kojih su one zaposlene i osigurane. Najčešće je slučaj to da se svaka tri mjeseca izmjenjuju dvije njegovateljice koje tako putuju između Njemačke i svoje domovine.

Njemačke obitelji čijim je članovima potrebna skrb tako napokon mogu angažirati osobe slobodne profesije iz država srednje i istočne Europe. Međutim, one moraju biti osigurane u svojim matičnim državama. Ako jesu, obitelj i njegovateljica mogu bez prepreka sklopiti ugovor. Ipak, budući da obitelj nije poslodavac, ništa ju ne obvezuje da plaća u skladu s propisanim tarifama, što znači da njegovateljica u tom slučaju može očekivati prilično nisku plaću.

Nema sumnje da njegovateljice iz istočne Europe popunjavaju jednu bitnu rupu na njemačkom tržištu. Ali, to što ih onda nema u njihovim matičnim zemljama dovodi, pak, do drugih problema: nedostaje radne snage u njegovateljskom sektoru, a neprekidne selidbe često uništavaju obitelji. Humanitarna organizacija Caritas upozorava na drugu stranu medalje i tvrdi kako bi ovo moglo imati katastrofalne socijalne posljedice za istočnu Europu. No, dok god Njemačka ne pronađe vlastitu alternativu za popunjavanje kroničnog manjka njegovateljica, regrutacija radne snage iz istočne Europe vjerojatno će ostati jedino rješenje.