1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pritisak na Italiju i zakon spojenih posuda

Italija je najveći vanjsko-trgovinski partner Hrvatske tako da će se i tamo osjetiti posljedice smanjenja kreditnog rejtinga Italiji. Ipak, HNB čini što može da barem oteža odljev eura iz Hrvatske.

Euro na talijanskoj zastavi

Osim što je najveći hrvatski vanjsko-trgovinski partner, talijanske banke drže velik udio bankarskog sektora u Hrvatskoj - iako je on vrlo mali u sveukupnom bankarskom segmentu Italije. Zbog toga će, ističe urednik mjesečnika Banka Željko Ivanković, sadašnja situacija u Italiji utjecati na, generalno govoreći, razmjenu i financijske tokove između Hrvatske i Italije.
Željko Ivanković, urednik mjesečnika Banka

Najveći problem je smanjenje poslovne aktivnosti

No, po njegovom mišljenju, manje je značajan pad kreditnog rejtinga neke pojedine države od same činjenice da se općenito usporava gospodarska aktivnost – slabe financijski tokovi, ne putuje se, ne izlazi se na nova tržišta, ne otvaraju se novi poslovi. „Zbog toga je i hrvatskim kompanijama teže doći do novca za servisiranje dugova na inozemnim tržištima, pa je cijena eura u odnosu na kunu porasla. Kako bi sačuvala stabilnost financijskog tržišta i spriječila inflaciju, Hrvatska narodna banka plasirala je oko 3,1 milijardu kuna na hrvatsko novčano tržište.“, pojašnjava Ivanković odluku HNB-a da se bankama poveća stopa obvezne pričuve sa 13 na 14 posto.

 
Skup euro - zbog odlijeva iz Hrvatske
 
Tečaj kune proteklih je dana probio psihološku granicu od 7,5 kuna za euro. Za dio analitičara, to je kazna bankama koja je uslijedila zbog ponavljanja ljetošnjeg scenarija, odnosno špekulacija vodećih banaka na način da višak kuna konvertiraju u eure i prosljeđuju svojim vlasnicama izvan Hrvatske. U tome, prema izvorima iz bankarskih krugova, prednjače austrijske banke. Drugi razlog za intervenciju HNB-a je pojačan izlazak ulagača iz zemlje.
Hrvatska narodna banka

Hrvatska središnja novčarska institucija je prisiljena 'kazniti' pretakanje novca u matične države

HNB je nakon sjednice svoga Savjeta ovog utorka (20.09.) poručila „kako će poduzeti daljnje mjere u slučaju da se opet pojača pritisak na slabljenje kune, a da to nije utemeljeno na realnim ekonomskim kretanjima“. Takvu opciju, među kojima su i parcijalne kazne pojedinim bankama, guverner HNB-a Željko Rohatinski najavio je još ljetos, kad su banke krenule u iznošenje sredstava svojim bankama majkama, a na temelju čega se postiže dobit na konsolidiranoj osnovi.

 
Sve teže do kapitala
 
Hrvoje Stojić

'U Europi se već osjeća nemir'

Analitičar Hrvoje Stojić smatra kako rejting agencije i tržišta smanjenjem kreditnog rejtinga požuruju vlade država Europske unije, prvenstveno periferne članice, na financijsku konsolidaciju, odnosno na opcije što bi trebale dovesti do stabilnosti novčarskih tržišta. „Već je vidljiv stres u eurozoni, što se reflektira na dostupnost i priuštivost bankarskog kapitala, koji stiže u Hrvatsku pa i iz Italije.“, naglašava Stojić. Za profesora osječkog Ekonomskog fakulteta Domagoja Sajtera sve te okolnosti dodatno narušavaju sposobnost hrvatskog gospodarstva, čiji se rizik od bankrota, po grčkom scenariju, procjenjuje na 18 posto.

Agencija Moody's, koja je prošlog petka prijetila kako će spustiti ocjenu Italije ako mjere štednje u Rimu ne pokažu rezultate, za Hrvatsku je zadržala ocjenu BAA3 zbog relativnog bogatstva i prihvatljivih dužničkih obveza te skorog članstva u EU, što signalizira poboljšane institucionalnih kapaciteta i očekivanog priljeva sredstava iz europskih kohezijskih i strukturalnih fondova.
 
Autorica: Gordana Simonović, Zagreb
Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva