1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prioriteti ciparskog predsjedanja za bolju Europu

Stalni predstavnik Cipra pri EU-u Kornelios Korneliou, inače nekada ciparski veleposlanik u Hrvatskoj, predstavio je prioritete ciparskog predsjedanja Europskom unijom u drugoj polovici 2012. godine.

Cipar kao jedna od najmanjih članica Europske unije preuzima u drugoj polovici ove godine predsjedanje Europskom unijom. Kao i uoči svakog predsjedanja, na poziv Europskog centra za politiku (EPC), stalni predstavnik zemlje koja će uskoro predsjedati sastancima Vijeća ministara EU-a, tako je i ciparski šef stalnog predstavništva u Bruxellesu predstavio prioritete svoje zemlje u isto vrijeme kada se u uredu predsjednika Europskog vijeća pripremao idući summit Europske unije.

Cipar među prvima ratificirao ugovor o pristupanju Hrvatske

Proširenje će i za vrijeme ciparskog predsjedništva biti prioritet. Da temu proširenja Cipar uzima ozbiljno, pokazuje i činjenica da je ta zemlja početkom svibnja među prvima ratificirala ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji.

Granica na Cipru između sjevera i juga

Granica na Cipru između sjevera i juga

„Mi smo poslali našu ratifikaciju u Rim“, izjavio je veleposlanik Korneliou i dodao: „Osjećamo da je Hrvatska već dio europske obitelji i učinit ćemo sve da Hrvatska i službeno bude dio europskog kluba, premda osjećam da je Hrvatska kao promatrač već vrlo prisutna.“

Što se tiče promjena u Srbiji ciparski veleposlanik pri EU-u poručuje: „Moramo Srbiji dati vremena, imamo novog predsjednika Srbije, ako naši prijatelji budu mogli sastaviti vladu, tada ćemo biti vrlo pozitivni, jer postoji momentum na Zapadnom Balkanu“. Oko Kosova je Korneliou bio jasan: „Kao i još četiri članice Unije, ostajemo pri našoj poziciji prema Kosovu, ali ćemo nastaviti s promocijom socio-ekonomskih odnosa i to neće pogoditi naš program predsjedništva i odnose Beograda i Prištine“. Unatoč antieuropskim osjećajima među europskim građanima, Cipar će se zalagati za daljnje približavanje zemalja Zapadnog Balkana, Islanda i Turske Europskoj uniji.

Što se tiče Turske, Korneliou je naglasio i izrazio žaljenje što je Turska odlučila zamrznuti odnose s Ciprom i Europskom unijom tijekom ciparskog predsjedanja, dakle u drugoj polovici 2012. godine.

Predsjedanje s težištem u Bruxellesu

Budući je Cipar jedna od Bruxellesa najudaljenijih članica, vodstvo zemlje je odlučilo da predsjedanje uglavnom vodi iz Bruxellesa. Zbog toga je stalno predstavništvo Cipra u europskom glavnom gradu povećalo broj svojih djelatnika s 80 na 200. „Može se steći dojam da se ciparska vlada u potpunosti preselila iz Nikozije u Bruxelles“, rekao je Korneliou. On je podijelio s novinarima informaciju da njegovi djelatnici od ovoga mjeseca „rade i nedjeljom i da se spava samo četiri sata na dan“.

Posljednje pripreme teku dobro, a popis prioriteta koji je bio u pripremi postaje sve kraći. Na koncu geslo ciparskog predsjedanja proizlazi iz rečenice da nije potrebno ni manje ni više Europe već prije svega „bolja Europa“ (Better Europe).

UN-ovo uporište na Cipru

Članstvo u EU nije riješilo problem podijeljenosti Cipra

Korneliou je svjestan da je Europska unija suočena s mnoštvom različitih kriza - od političke i ekonomske, preko dužničke i financijske krize - što sve zajedno generira i antieuropske sentimente. U svemu tome potrebno je „pouzdano predsjedništvo za pouzdanu Europu“ koja će pokrenuti i izvući stari kontinent iz krize te građanima dati nadu i pružiti ohrabrenje, kako je naglasio Korneliou.

Recept za pokretanje rasta i zapošljavanja za Kornelioua je povratak korijenima Europe. To je načelo solidarnosti i socijalna kohezija, što predstavlja temelje Europske unije.

Cipar predlaže da na putu do „bolje Europe“ treba ostvariti dogovor s Međunarodnim Monetarnim Fondom i uključiti ga kao instituciju u idućih sedam godina koliko traje srednjoročno financijsko razdoblje Unije. Nova financijska sredstva treba koristiti efikasnije, među ostalim u transportne i energetske mreže te stvaranje radnih mjesta, prije svega za mlade Europljane.

Angažman na Mediteranu

Kao zemlja istočnog Mediterana Cipar će staviti naglasak i na dimenziju pomorske politike i u listopadu održati veliku konferenciju o tome kako Sredozemlje bolje iskoristiti. Tu se ubraja i angažman u zemljama Arapskog proljeća kako se „ne bi dopustilo da iz Arapskog proljeća nastane arapska zima“.

Za svladavanje krize Europska unija posjeduje sve instrumente, Cipar će raditi na zbližavanju 17 zemalja eurozone i ostalih 10 zemalja članica Unije koje ne koriste zajedničku valutu.

Zdanje Vijeća Europske unije

Cipar će većinu sastanaka svoga predsjedanja održati u Bruxellesu

2012. je i godina u kojoj se obilježava 20. obljetnica zajedničkog tržišta i tu će Cipar nastojati da ono ostane atraktivno, da se istaknu blagodati tog prostora. Nije za očekivati velike promjene u odnosima sa SAD-om, koji se nalazi pred predsjedničkim izborima. Ali Cipar će se zalagati da EU nastavi s pripremom bilateralnih ugovora s Japanom, Kanadom i drugim zemljama u svijetu.

Stalni predstavnik Cipra u Bruxellesu Kornelios Korneliou u svojem izlaganju je podsjetio i na podjelu svoje zemlje i da članstvo Cipra u Europskoj uniji nije riješilo problem podjele otoka.

Cipar kao pouzdan partner

Unatoč svemu naglasio je da je želja njegove zemlje da „kroz ovo predsjedništvo pokažu da je Cipar pouzdan partner i da može pridonijeti europskoj integraciji“. Priznao je da još uvijek postoje negativni osjećaji prema EU-u. No njegovo je uvjerenje da se „u ovakvim kriznim vremenima treba orijentirati na kratkoročne ciljeve i biti koncentriran prema unutra“ te da „treba pronaći ujednačenost između kratkoročne koristi naših građana i dugoročne perspektive“.

Kornelios Korneliou koji je bio i veleposlanik u Hrvatskoj sa sjedištem u Beču i koji je 2008. godine dobio hrvatsko odličje „Reda kneza Branimira s ogrlicom“, svoje izlaganje je završio ovim riječima: „Prije 25 godina bio sam student u zapadnoj Njemačkoj, prije deset godina bio sam član misije Cipra koja je pripremala članstvo u EU. Danas se nalazim pred vama zbog EU-a i prigode koju imamo, vjerujući u EU i njezin projekt“.

Preporuka uredništva