1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Princeza se bori za prava svoga naroda

Princeza Marylin Douala-Bell praunuka je kamerunskoga kralja, ubijenog 1914. godine. Poput svoga pradjeda ona se bori za prava svoga naroda. Ali, ne oružjem nego – umjetnošću. I to joj uspijeva iznenađujuće dobro.

La Nouvelle Liberté kamerunskog umjetnika Josepha-Francisa Sumégnéa

"La Nouvelle Liberté" (Nova sloboda) kamerunskog umjetnika Josepha-Francisa Sumégnéa

Gotovo idilična slika na rubu milijunskoga grada Douale. Na obali rijeke Wouri nalaze se potleušice, neke pokrivene limom, oko njih tropsko drveće: mangrove, banane i palme. Djeca igraju nogomet. Tu nitko ne očekuje umjetnost. Ali, Lucas Grandin je tu postavio svoju zvučnu instalaciju.

Na drvenoj konstrukciji poput skela iz bezbrojnih crijeva kapa voda u limene konzerve. Umjetničko djelo upozorava na jedan veliki problem. „70 posto ljudi ovdje nema priključak na gradski vodovod.“

Iz brojnih crijeva kapa voda (Le Jardin Sonore francuskog umjetnika Lucasa Grandina)

Iz brojnih crijeva kapa voda ("Le Jardin Sonore" francuskog umjetnika Lucasa Grandina)

Suživot na javnom prostoru

Marylin Douala-Bell je potaknula ovaj umjetnički projekt. Ona potječe iz kamerunske kraljevske obitelji i predsjednica je Doual'arta, jedinog centra za suvremenu umjetnost u Kamerunu. Prošle godine je organizirala veliki umjetnički projekt na temu vode. S obzirom na studij razvojne ekonomije ne čudi da ju ne zanimaju samo estetska pitanja. „Vlasti nisu u stanju opskrbiti stanovništvo Douale vodom. Nužne su alternative već zbog zdravlja ljudi.“

Princeza Marylin Douala-Bell

Princeza Marylin Douala-Bell

I to u Douali koji pripada među gradove s najvećom količinom oborina u svijetu. Za Marylin Douala-Bell je pitanje vode izuzetno važno političko pitanje kojim se bavi i kroz umjetnost. Ona ljude želi aktivirati i pokazati što sami mogu promijeniti. „Želimo ljudima pokazati značenje javnog prostora, pokazati da je to prostor suživota. Fenomen grada je kod nas nešto novo. Ponašanje većine stanovnika grada određeno je borbom za preživljavanje.“

Umjetnost povezana sa životom

U takvoj situaciji se čini da je neumjesno ljudima nuditi umjetnost. Ali, Marylin Douala-Bell je to jednostavno pokušala. I bila iznenađena kako dobar je bio odjek običnih ljudi. „Oni si postavljaju brojna pitanja u vezi s vlastitim životom, kad su suočeni s umjetničkim djelom. O materijalu, obliku, diskursu među umjetnicima. A time su vrlo blizu onome što ih muči.“

Kamerunski umjetnik Baby Kouo Eyango dao je ideju za ovo djelo, načinjeno nakon njegove smrti 2001.

Kamerunski umjetnik Baby Kouo Eyango dao je ideju za ovo djelo, načinjeno nakon njegove smrti 2001.

Takvo što može biti prvi korak prema promjenama. Posljednjih godina su tako nastala brojna umjetnička djela. Primjerice na jednom javnom bunaru gdje ljudi svakodnevno s kantama čekaju u redu za vodu. Ili na prometnom otoku usred milijunskoga grada.

Oživljavanje povijesti

Ali, misija Marylin Douala-Bell ide još dalje. Ona želi davati i novi pogled na povijest. Zato povijesna mjesta pretvara u mjesta sjećanja. Ploče s informacijama oživljavaju zaboravljene ili potisnute činjenice. Pritom vlastita povijest igra važnu ulogu. Njezinog pradjeda, kralja Rudolfa Douala Manga Bella ubile su 1914. njemačke kolonijalne vlasti. „To sjećanje pripada u nasljeđe i povijest današnjega Kameruna. To je bolna ali zanimljiva priča. Između 1900. i 1914. je moj pradjed, kralj Rudolf Douala Manga Bell, vodio žestoku borbu kako bi sačuvao prava koja su bila zajamčena ugovorom 1884. godine.“

Tada je Kamerun proglašen takozvanim njemačkim „zaštitnim područjem“. Taj naziv je puko ruganje činjenicama. Slijedio je prisilni rad, prisilno preseljavanje, decimiranje čitavih sela. Kamerun je ostao njemačka kolonija do 1916., kasnije su došli Francuzi pa Englezi. Duga strana vladavina ostavila je traga na mentalitetu ljudi. Mnogi se vide kao vječite žrtve.

Vila Mandessi Bell

Vila Mandessi Bell "priča" o njemačkoj kolonijalnoj vlasti

Snaga za budućnost

Marylin Douala Bell zato nastoji podsjetiti svoje sunarodnjake da su postojali samouvjereni, ponosni Kamerunci koji su se opirali kolonijalnoj vlasti, kao i njezin pradjed. Doual'art nudi i besplatna vođenja po gradu za mlade. „Ti mladi ljudi koji vide neku zgradu, čuju kad je ona nastala i uz kakve muke i protiv kakvog otpora je ona nastala, onda kažu, nismo propali, još postojimo. Ima razloga boriti se za bolju budućnost.“

Autorica: Aya Bach (aj)
Odg. urednica: Snježana Kobešćak