Prijeti li globalna epidemija svinjske gripe? | Politika | DW | 26.04.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prijeti li globalna epidemija svinjske gripe?

Više od 1.300 oboljelih, najmanje 80 mrtvih - to je dosadašnja bilanca svinjske gripe koja hara Meksikom. Kolika je opasnost da bi se mogla ponoviti epidemija poput one 1918., kada je umrlo više od 25 milijuna ljudi?

Svinje na jednoj farmi u Meksiku

Svinje su prijenosnici opasnog virusa H1N1

I svinje mogu oboljeti od gripe, i to one prave - influenze. Njezini uzročnici mogu vrlo lako prijeći na čovjeka, za razliku od, recimo, virusa ptičje gripe. To načelno ne predstavlja veliki problem, jer u određenim dijelovima američkog kontinenta skoro svaka druga svinja ima razvijen imunitet na tu bolest budući da je već imala kontakt s tim virusom. Ovo oboljenje kod svinja vjerojatno je rasprostranjeno i u Europi, samo što o tome nema nikakvih podataka budući da se ta bolest ne mora prijaviti nadležnim službama.

Ljudi u zračnoj luci u Meksiku s maskama na licu

Mjere protiv širenja svinjske gripe posebno se strogo provode u meksičkim zračnim lukama

Isti uzročnik kao i kod španjolske gripe

No, stručnjaci su ovoga puta ipak zabrinuti. Jer, i kod svjetske epidemije tzv. "španjolske gripe" 1918. i 1920. godine, koja je odnijela najmanje 25 milijuna života, radilo se o varijanti istog virusa kao i sada: H1N1. Osim toga, svinje se smatraju prijenosnicima virusa, kod kojih se uzročnici mogu vrlo dobro razmnožavati i modificirati. Znanstvenici tako pretpostavljaju da su kod španjolske gripe 1918., azijske gripe 1957. i hongkonške gripe 1968. godine virusi ptičje gripe zajedno s ljudskim virusom gripe prešli na svinje, a iz te je kombinacije potom nastao novi opasni tip zaraze. Uzročnik ove nove epidemije svinjske gripe je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije nova varijanta virusa tipa H1N1, koji može prijeći na ljude, svinje i ptice. U Meksiku su među oboljelima i brojne osobe u dobi između 20 i 40 godina, što je netipično za "normalnu" gripu koja uglavnom pogađa djecu i starije. Ista je situacija bila i kod španjolske gripe 1918. godine.

Policajac sa zaštitnom maskom na ustima

I meksički policajci nose zaštitne maske

Unatoč ozbiljnosti situacije, stručnjaci ne računaju s takvim stravičnim posljedicama kakve je imala epidemija španjolske gripe. Jer, to je bilo vrijeme nakon Prvog svjetskog rata kada su ljudi bili oslabljeni patnjama i nestašicom hrane. Osim toga, danas moderna medicina raspolaže i znatno boljim metodama liječenja.


Autor: Werner Eckert/Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva