1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Prijepori oko broja žrtava "Oluje"

Povodom godišnjice „Oluje“ ponovo se govori o broju žrtava, prije svega civilnih. Ali, Hrvati i Srbi se očito i dalje ne slažu ni oko broja žrtava, ni oko toga tko je bio civil, a tko pripadnik naoružanih postrojba.

Grad Knin

Knin, nekoć središte srpske pobune, danas mjesto slavljenja "Oluje"

U svim ratnim zbivanjima neposredno nakon njihovog svršetka manipuliralo se s brojem civilnih žrtava, bilo da se ukaže na surovost protivnika, bilo da se umanje vlastiti zločini. Vremenska distanca može pomoći da se približimo istini, ali čini se da je 16 godina od hrvatske vojne operacije "Oluje" i dalje prekratak rok za to.

Hrvatski tenkovi ulaze u Knin 1995.

Hrvatski tenkovi ulaze u Knin 1995.

Hrvatski službeni izvori ne osporavaju ubojstva, paljevine i pljačke, žrtve kojih su bile osobe srpske nacionalnosti, ali se ti zločini, mada su počinjeni za vrijeme i neposredno poslije operacije Oluja, radije tretiraju kao obična ubojstva, a ne kao ratni zločini.

Obična ubojstva ili ratni zločini?

S druge strane, u medijima i u službenim izjavama u Srbiji broj žrtava je neusporedivo veći od onoga koji daju hrvatske institucije. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, na primjer, nedavno je objavilo da je u vrijeme operacije „Oluje“ i neposredno nakon nje ukupno evidentirano 47 ubojstava. Za 21 ubojstvo osuđene su 33 osobe, dok počinitelji 26 preostalih, „običnih“, ubojstava nisu otkriveni. Državno odvjetništvo dodaje da je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga nakon „Oluje“ osuđeno za 11 ubojstava koja su bila „djela ratnog zločina“. Istina, ta pravosudna institucija navodi i da se u njezinom arhivu nalaze podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su „žrtve kaznenog djela ubojstva ili ratnih zločina“.

Pravoslavna crkva u Kninu

Pravoslavna crkva u Kninu. Nju su za vrijeme i poslije "Oluje" čuvali hrvatski vojnici i ostala je neoštećena. Katolička crkva je na početku srpske pobune spaljena.

Nasuprot tome, pozivajući se na srpski dokumentacijsko-informativni centar „Veritas“, Radio-televizija Srbije danas (4.8.) objavljuje da je u „Oluji“ „ubijeno ili nestalo 2.000 Srba“. Radio televizija Republike Srpske u Bosni i Hercegovini je preciznija: navodi da su „ubijene 1.934 osobe, od kojih su 1.196 civili“.

Brojke Haaškog suda

U prvoj optužnici, koju je 2001. Haški tribunal podigao protiv generala Ante Gotovine, njega se tereti za protupravno lišavanje života „najmanje 150 krajinskih Srba i nestanak više stotina drugih". U dodatku optužnice, navedeno je 99 slučajeva konkretnih ubojstava, koja su kvalificirana kao ratni zločin. Nakon spajanje te optužnice s optužnicama protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, ne spominje se ukupan broj ubijenih, a broj utvrđenih žrtava sveden je na 37. Treba napomenuti da Haški tribunal ne daje potpune podatke, nego samo one koji su relevantni za optužnicu, pa se, prema tome, na ove brojke ne može oslanjati.

Najopsežnije istraživanje o broju žrtava poduzeo je Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava 2001. godine i utvrdio da je u operaciji „Oluji“ bilo ukupno 677 civilnih žrtava. Odbor napominje da su ciljna skupina njegovog istraživanja bili „pripadnici srpskog naroda" i da je riječ "isključivo o žrtvama ratnog zločina". Odbor dopušta da navedeni broj nije definitivan. Prema tome, broj ubijenih civila u operaciji „Oluji“ nije još precizno utvrđen.

Autor: Dževad Sabljaković
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva