1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Prije 140 godina donesene Zenevske konvencije

Tocno na danasnji dan, 28. Srpnja 1914. godine poceo je pokolj koji je kasnije usao u knjige kao Prvi svjetski rat. Prakticno tocno na dan objave rata petnaest godina kasnije, 1929. godine, 42 drzave su se u Zenevi slozile oko Konvencija koje bitno ogranicavaju zvjerstva koja se dogadjaju u ratu. Konvencije, na zalost, nisu uspjele sprijeciti niti Drugi svjetski rat niti citav niz strahovitih zlocina koji ni danas ne prestaju.

Na konferenciji diplomata prije 140 godina prvi je puta dogovreno da se , kako je navedeno, "zeli poboljsati sudbina ranjenih na bojistima".

Inicijator dokumenta bio je Henri Dunant, osnivac Crvenog kriza koji nije mogao zaboraviti strahote na bojistime u Solferinu gdje su nekoliko godina ranije tisuce ranjenika ostavljene prepustene sigurnoj smrti. Multilateralni sporazum sklopljen 1864. godine prvi puta dokumentira medjunarodno humanitarno pravo: on obvezuje drzave na primjenu tog prava - uvijek i pod svim okolnostima.

Medjutim, rat materijalima u Prvom svjetskom ratu vrlo je brzo pokazao da se pravila o zastiti ranjenih u eri tenkova i mitraljeza moraju modificirati.

Prije svega htio se osigurati dostojan tretman ratnih zarobljenika. Znacajan uspjeh ostvaren je 1929. godine. Najutjecajnije zemlje svijeta na konferenciji u Zenevi usvojile su dokumente koji ipak - kako se pokazalo desetak godina kasnije - nisu mogli predvidjeti tragediju 20. stoljeca.

Iz potpuno novih dimenzija ubijanja tijekom Drugog svjetskog rata, prije svega njemackih nacista, medjunarodna je zajednica 1949. godine povukla konzekvencije. Tada donesene i danas jos vazece Zenevske konvencije bile su prvi dokument u kojem se inzistiralo na zastiti civila.

"Dokumenti nalazu, prije svega, 4. Zenevska Konvencija, da se civilno stanovnistvo ne smije neposredno napadati, da se donekle razlikuju vojni i civilni ciljevi te da se neovisnim humanitarnim organizacijama dopusiti da u kriznim podrucjima pomognu civilima," objasnjava Florian Westphal, glasnogovornik Medjunarodnog komiteta Crvenog kriza, organizacije koja sebe smatra cuvarom Zenevskih konvencija. Suradnici Medjunarodnog komiteta Crvenog kriza obilaze ratne zarobljenike, pokusavaju spojiti razdvojene i protjerane obitelji, oni organiziraju transporte humanitarne pomoci. Ali, i njima su postavljenje granice, priznaje Florian Westphal: "Jasno je, naravno, da smo mi humanitarna organizacija koja djeluje bez oruzja, koja moze djelovati samo u suglasnost sa zaracenim stranama. Vec samim time ne mozemo silom postici postivanje ratnog prava. Za to su i dalje nadlezni nacionalni sudovi u zemljama zaracenih zemalja, sto jasno zahtjevaju i Konvencije."

No, zbog privatizacije ratova, borbi izmedju ratnih gospodara u Afganistanu, Kolumbiji ili Sudanu ovi regionalni sukobi s bezgranicnim krvoprolicem cine svecane potpise drzavnika sve cesce potpuno bezvrijednima.

  • Datum 28.07.2004
  • Autor Rudolf Geissler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yy4
  • Datum 28.07.2004
  • Autor Rudolf Geissler
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Yy4