1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

'Približavanje EU-u će privući ulagače'

Na konferenciji o Zapadnom Balkanu u Berlinu istaknuta je važnost regionalne suradnje. Njemački ministar gospodarstva Gabriel vidi tri prioriteta: povećanje investicija, izvoza i poboljšanje strukovnog obrazovanja.

Pored ministara gospodarstva iz zemalja Zapadnog Balkana i Austrije te nekoliko stotina predstavnika njemačke industrije i poslovnog sektora, konferenciji je nazočio i njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.

"Mladi ljudi, poput moje najstarije kćerke kojoj je 26 godina ne mogu zamisliti podijeljeni europski kontinent. Mladi ljudi iz vaših zemalja poznaju posljedice podjele i imaju ratna iskustva. Ideja osnivanja EU-a bila je baš da se nakon strašnih iskustava dva svjetska rata ljudima pokaže kako suradnja i kooperacija stvaraju mir i osiguravaju stabilnost i blagostanje", rekao je Gabriel.

"Cilj je izjednačavanje uvjeta života u EU-u"

"Mi nismo magarac koji u EU-u samo nosi teret, kako se u Njemačkoj često stječe utisak, već mi itekako profitiramo od europskog ujedinjenja", rekao je Sigmar Gabriel. "U našem je interesu, ali i interesu svih zemalja i ljudi u Europi, da i dalje razvijamo europsko ujedinjenje i dijelimo njegove prednosti. Njemačka politika i gospodarstvo vide velike šanse za regiju Zapadnog Balkana i spremna je dati svoj doprinos. To je razlog što smo se danas sastali ovdje u Berlinu", naglasio je njemački ministar gospodarstva.

Konferencija u Berlinu

U Berlinu su se razmatrale mogućnosti i strategije za gospodarski napredak Zapadnog Balkana

Gabriel je istaknuo da razvoj EU-a ne znači da će pojedine zemlje izgubiti na značaju, već će tek onda zajedničkom suradnjom u promijenjenom svijetu moći dobiti na značaju. "EU je već sada najjači gospodarski čimbenik na svijetu. Ekonomska moć se ne treba koncentrirati u nekoliko zemalja već se mora prenositi u druge, kako bi se korak po korak izjednačavali uvjeti života u zemljama koje teže da joj pristupe. Ako je njemačka politika i ukazivala na umor od proširenja, njemačka privreda zna da stvaranje europske perspektive nije čin milosti već da je to u njezinom vlastitom interesu", rekao je Gabriel.

A da je to i u interesu zemalja Zapadnog Balkana govori podatak da je Slovenija za 10 godina od pristupanja EU-u skoro udvostručila trgovinu s Njemačkom. "Sve zemlje imaju jasnu perspektivu ulaska. Obećanje dato u Solunu 2003. još uvijek važi", naglasio je Gabriel u Berlinu i dodao: "Budućnost zemalja Zapadnog Balkana je u EU-u. Što se jače zemlje budu kretale u pravcu EU-a, to će rasti povjerenje stranih investitora za ulaganje u te zemlje."

Njemačke tvrtke spremne investirati na Balkanu

Njemački ministar gospodarstva ukazao je i da je anketa njemačkog Udruženja za istočnu i srednju Europu, Njemačke industrijske i trgovinska komore pokazala kako je 83 posto njemačkih poduzeća ponovo odlučilo investirati u zemljama jugoistočne Europe. U Srbiji bi, kako je dodao, čak 93 posto anketiranih njemačkih poduzeća ponovo ulagalo, a u Albaniju i Makedoniju 86, odnosno 85 posto njih.

Investitorima, istakao je, treba infrastruktura i tu je potrebna nova dinamika, izgradnja željezničke i putovne mreže. Njemačka će izvana podržati investicije s kreditima za izvoz i garancijama za investicije, a posebno djelovanjem njemačke agencije Germany Trade Invest.

"Za mnoge od vaših građana Njemačka je postala druga domovina, što je na žalost posljedica posljednjih ratova. Bavim se jedrenjem i znam da dva milijuna njemačkih turista ljetuje na Jadranu, što pokazuje koliko su vaše zemlje omiljene kod njemačkih turista. Postoji odlična osnova za intenziviranje suradnje i današnja konferencija, ali i ostale koje slijede, trebaju doprinijeti tome“, rekao je njemački ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.

Poslovno okruženje se mora poboljšati

Marcus Felsner

Marcus Felsner

Doktor Marcus Felsner, predsjedavajući njemačkog Udruženja za istočnu i srednju Evropu izjavio je kako s obzirom na aktualnu političku situaciju u Europi i kompliciran odnos s Rusijom raste značaj Zapadnog Balkana. On je upozorio da se istinska perspektiva učlanjenja zemalja Zapadnog Balkana u EU ne smije zamijeniti varljivom, kao i da simbolični koraci nisu dovoljni. I pored poplava većina zemalja Zapadnog Balkana može računati s povećanjem bruto društvenog proizvoda od 1 do 4 posto, ukazao je Felsner.

Istaknuo je da zemlje Zapadnog Balkana imaju dobar položaj i kvalificiranu radnu snagu. Nije, međutim, propustio naglasiti da u poslovnom okruženju zemalja Zapadnog Balkana ipak mora doći do poboljšanja, posebno na polju pravne sigurnosti, birokracije, raspisivanja javnih natječaja i slično.

Adut BiH-a - hidroenergija

Günther Oettinger

Günther Oettinger

Guenther Oettinger, zamjenik predsjednika Europske komisije, ukazao je na to da plin ne može biti instrument pritiska i naglasio da bi europska energetska vanjska politika morala biti vođena jedinstvenim glasom. Ako se Putin pojavi u bilo kojoj zemlji pa i u Beogradu, s njim bi se moralo govoriti jednim glasom, dodao je on i naglasio kako se stabilni mir u Europi može postići samo učlanjenjem zemalja Zapadnog Balkana u EU.

Nakon Oettingerovog govora uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali ministri ekonomije zemalja Zapadnog Balkana. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH-a Boris Tučić je rekao da je, kada je riječ o BiH-u, težište bilo na hidropotencijalima.

"Tu sam naglasio da je naš osnovni potencijal hidroenergija i da je samo 38 do 40 posto tog potencijala iskorišteno. Bilo je riječi o intenziviranju suradnje u plinskom sektoru, izgradnji nužne infrastrukture, dodatnog usklađivanja bh-članstva, posebno u Energetskoj zajednici. BiH je otvoren za sve velike infrastrukturne projekte, bez obzira radilo se o europskom projektu ili projektu Južnog toka. Mi moramo poduzeti sve administrativne, legislativne i normativne preduvjete da do toga dođe“, rekao je Tučić.

"Jedan od modela kako pomoći regiji je naći model financiranja izvoza, garantiranja izvoza“, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Problem je, dodao je Vrdoljak, što je većina zemalja Zapadnog Balkana potpuno ovisna o uvozu plina ili ga uopće ne koristi kao Crna Gora i dobrim dijelom BiH. Hrvatska je 60 posto proizvodnje imala na svom teritoriju i ako se kroz nekoliko godina, nakon natječaja za istraživanje i eksploataciju dogodi nova proizvodnja, tada će naši susjedi dobiti jeftin plin iz Hrvatske“.

Njemački šef diplomacije Steinmeier u vili Borsig razgovara s ministrima vanjskih poslova regije. U kasnim poslijepodnevnim satima kancelarka Merkel će nakon radnog sastanka s premijerima zemalja Zapadnog Balkana, skupa s predsjednikom Europske komisije Barrosom i predsjednikom Albanije Edijem Ramom, izaći pred novinare.

Preporuka uredništva