1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Priča o kineskoj verziji Oskara Schindlera

U Kini se Nijemac John Rabe smatra nacionalnim herojem, u Njemačkoj je skoro nepoznat. Sve do ovoga tjedna, kada je u kina stigao film o tom čovjeku koji je za Drugog svjetskog rata spasio 250.000 Kineza.

John Rabe

John Rabe: "dobri čovjek iz Nanjinga"

U Nanjingu, nekadašnjem Nankingu, svatko poznaje njegovo ime. Ondje se nalazi i Istraživački centar Rabe za mirno rješavanje sukoba, i to u kući u kojoj je John Rabe živio, u čijem je vrtu pružio utočište stotinama Kineza i tako ih spasio od sigurne smrti. On je skoro 30 godina živio u Kini gdje je bio šef Siemensovih pogona, a heroj je postao posve slučajno.

Kuća Johna Rabea u Nankingu

Kuća Johna Rabea u Nankingu

U prosincu 1937. Japanci su opkolili tadašnji kineski glavni grad Nanking i počeli ga bombardirati. Japanski vojnici su se doslovce iživljavali nad civilnim stanovništvom: oni su ubijali, silovali žene, nabijali novorođenčad na bajonete, spaljivali žive ljude. U "pokolju iz Nanjinga" u samo nekoliko tjedana ubijeno je 300.000 ljudi.

Potresni dnevnički zapisi

Rabe (u sredini u crnom kaputu) s drugim strancima 1938. u Nanjingu

Rabe (u sredini u crnom kaputu) s drugim strancima 1938. u Nanjingu

U tom okruženju najbrutalnijeg nasilja Rabe je zajedno s drugim strancima iz Nanjinga uspostavio svojevrsnu sigurnosnu zonu površine četiri četvorna kilometra. To područje pod međunarodnim nadzorom trebalo je civilnom stanovništvu poslužiti kao utočište. Ondje je spas našlo 200.000 ljudi. Rabe je izabran za predsjednika međunarodnog odbora za tu sigurnosnu zonu u nadi da će on kao Nijemac i član Hitlerove nacionalsocijalističke stranke imati veći utjecaj na japanske okupatore. Što se tiče svog članstva u stranci, Rabe je u svom dnevniku objasnio: "Da sam bolje poznavao ciljeve stranke, moji prijatelji i ja u Kini ne bismo nikada ušli u nju."

Dnevnik Johna Rabea

Dnevnik Johna Rabea

Očevici su kasnije ispričali da je s povezom s kukastim križem na nadlaktici i stranačkom knjižicom osobno otjerao brojne pripadnike carske japanske vojske. Zajedno sa svojim suradnicima Rabe je slao apele i izvješća stranim vladama, pa tako i japanskoj i njemačkoj. Od svih je zatražio da se založe za obustavu nasilja. "Mi smo tih dana u prosincu doslovce gazili po leševima. Skoro svatko od nas je više puta zamalo ubijen. Nisam imao drugog oružja osim moje stranačke potvrde i poveza s kukastim križem", zapisao je u svom dnevniku John Rabe.

Smrt u velikoj neimaštini

Kip Johna Rabea u Heidelbergu

Kineski studenti postavili su kip Johna Rabea u Heidelbergu

Kada je 23. veljače 1938. godine morao napustiti Nanking, spašeni Kinezi su mu poklonili maramu na kojoj je stajalo: "Ti si živi Buda za 100.000 ljudi". "Svi vjeruju da sam junak i to može zvučati kao lažna skromnost, ali ja na sebi ne zamjećujem ništa herojskoga", povjerio je svom dnevniku John Rabe. Nakon povratka u Njemačku, on je držao predavanja o ratnim zločinima u Nanjingu. Napisao je i više pisama Hitleru u nadi da će nacisti pozitivno utjecati na Japance. No, nacistička vlada ne samo da se oglušila na te njegove molbe, nego je zbog toga završio u zatvoru, a potom mu je izdana zabrana javnog govorenja o događajima u Kini. Njegova tvrtka Siemens je svog nekadašnjeg najvažnijeg predstavnika u Kini postavila na beznačajno radno mjesto.

Plakat filma John Rabe koji od četvrtka (2.4.) igra u njemačkim kinima

Plakat filma "John Rabe" koji od četvrtka (2.4.) igra u njemačkim kinima

Nakon okončanja Drugog svjetskog rata John Rabe je morao u mučnom sudskom procesu dokazivati da nije sudjelovao u zločinima nacističkog režima. No, Kinezi nisu zaboravili svojeg dobročinitelja. Kada su čuli da živi u neimaštini, Kinezi su sakupili novac i poslali mu financijsku pomoć. Unatoč tome, on je umro 1950. u 67. godini u velikom siromaštvu. Njegova su djela postala poznata u javnosti tek 1998. godine, kada su objavljeni njegovi dnevnički zapisi. Sada je s dolaskom filma "John Rabe" u njemačka kina ponovo podsjećeno na tog iznimnog čovjeka.


dpa/ajg

Preporuka uredništva

Audios and videos on the topic