1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Prevencija klimatskih katastrofa još uvijek moguća

O stravičnim scenarijima promjene klime, rastućim temperaturama, polovima koji se tope i opustošenim kontinentima već se dugo raspravlja.

default

Otapanje glečera moglo bi prouzročiti velike katastrofe

Posljednji dio UN-ovog izvještaja o svjetskoj klimi međutim pokazuje da čovječanstvo takve scenarije još uvijek može izbjeći, ukoliko odmah promjeni smjer.

No, puno vremena za preokret ipak ne preostaje: smatra se da se u vremenu od svega deset do petnaest godina mora promijeniti trend u emisiji ispušnih plinova koji nastaju učinkom staklenika. A i troškovi za to još su u granicama mogućeg, smatra istraživač klime Ottmar Edenhofer. Kako kaže, djelotvorna prevencija klimatskih promjena košta oko 1 posto svjetskog brutto društvenog proizvoda: «Klimatsku katastrofu moguće je izbjeći i to čak uz male gospodarske troškove. Prema našim proračunima, opasnu promjenu klime možemo izbjeći s jednim postotkom svjetskog brutto društvenog proizvoda ako se – a to je i najveći preduvijet – uspiju provesti pravilne političke mjere.»

Direktor UN-ovog programa za okoliš, Achim Steiner ukazuje na to da su neki postali vrlo aktivni u klimatskoj potitici: «Već sada vidimo na primjeru Kalifornije, koja po gospodarskoj snazi zauzima šesto mjesto u svijetu, da je tamo planirano smanjenje emisija štetnih plinova za 20 posto, ono o čemu u Njemačkoj i Europi još pregovaramo. U Kaliforniji je to već zakon kojeg je izdao Arnold Schwarzneger. U Kini su prošle godine usvojeni investicijski programi za obnovljive energije u visini od 180 milijardi dolara.»

No, ako se ne djeluje brzo, svi napori da se još izbjegne opasno zagrijavanje klime mogli bi biti uzaludni. To proizlazi iz još neobjavljenih dijelova novog izvještaja o stanju stvari UN-ovog Vijeća za zaštitu klime. Prem zaključnom nacrtu navedenog dokumenta, u godini 2020. fosilno doba trebalo bi prekoračiti svoj zenit. Najkasnije do tada iz godine u godinu osjetno se mora smanjiti emisija ugljičnog dioksida, metana i drugih plinova koju utječu na promjenu klime. U protivnom, porasla bi njihova koncentracija u atmosferi preko kritične granice.

Danas je emisija tih plinova još uvijek u porastu, a kako stoji u nacrtu izvještaja, od prijelaza u novo tisućljeće, ona je jača nego ikad. Istraživanje klime u međuvremenu pokazuje da se mora zaustaviti zagrijavanje za više od dva stupnja – u usporedbi s vremenom prije industrijske revolucije. Do sada je međutim prosječna svjetska temperatura već porasla za gotovo jedan stupanj. Prema trenutnom stanju stvari, mogla bi već sredinom stoljeća dostići kritičnu granicu od dva stupnja. Tada znanstvenici računaju s velikim štetama pri žetvi i češćim toplinskim valovima. Moglo bi čak doći do otapanja velikih ledenih glečera Groenlanda i zapadnog Antarktika. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je hitno promijeniti smjer u iskorištavanju energije, smatra UN-ovo Vijeće za zaštitu klime. Proizviđači struje moraju masivno investirati u tehnologije koje rade bez ugljena, kao što su npr. obnovljivi izvori – sunce i vjetar. Kao opcije se međutim navode i moderne nuklearne elektrane, kao i filtriranje ugljičnog dioksida iz ispušnih plinova budućih termoelekrana na ugljen.

Nasuprot tome, UN-ovi stručnjaci odbili su sve koncepte umjetnog manipuliranja topline Zemljine atmosfere. Tako postoje prijedlozi da se u atmosferu emitiraju ogromne količine sumpornih čestica, koje bi odbijale sunčeve zrake. Za takva rješenja prije svega se zalaže SAD. UN-ovo Vijeće za zaštitu klime međutim, takve prijedloge označava kratko i jasno - vrlo spekulativnim i strahuje od danas još nepoznatih sporednih učinaka.