1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pretposljednji čin najdužeg haškog suđenja

Žalbena rasprava na suđenju šestorici političkih i vojnih lidera ratne tvorevine Herceg-Bosne, osuđenih na 111 godina zatvora, počinje ovoga ponedjeljka i trajat će osam dana. Konačna presuda bit će izrečena u studenom.

Suđenje bivšem premijeru Herceg-Bosne Jadranku Prliću, ministru obrane Bruni Stojiću, zapovjednicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Slobodanu Praljku i Milivoju Petkoviću, zapovjedniku vojne policije Valentinu Ćoriću i predstojniku Ureda za razmjenu zarobljenika Berislavu Pušiću počelo je u travnju 2006. godine. Sva šestorica su u pritvoru Haškog tribunala još od 2004. godine. Optuženi su za zločine nad nehrvatskim stanovništvom u srednjoj Bosni i dijelovima Hercegovine 1993. i 1994. godine, kakvi su bili oni u Stupnom Dolu, logorima Dretelj i Heliodrom ili u samom Mostaru. Počinjeni s ciljem da se, kako se navodi u optužnici, "Bošnjaci i drugi nehrvati politički i vojno potčine, etnički očiste i zauvijek uklone" s područja koja su proglašena Herceg-Bosnom, ti zločini su, prema optužnici, bili dio "udruženog zločinačkog pothvata" na čijem čelu je bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

Arhitekti projekta Herceg-Bosne

Izvođenje dokaza u kojem je tužba ispitala 249 svjedoka, a obrana 77 trajalo je više od četiri godine. Završne argumente su tužba i obrana izlagale puna tri tjedna, od 7. veljače do 2. ožujka 2011. Potom je prošlo gotovo dvije godine do prvostupanjske presude koja je izrečena 29. svibnja 2013. Jednoglasnom odlukom sudskog vijeća Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20, Valentin Ćorić na 16 i Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Jadranko Prlić (fotografija iz 2013.)

Jadranko Prlić osuđen je na 25 godina zatvora (fotografija iz 2013.)

U presudi je naglašeno da je sukob HVO-a i Armije BiH bio međunarodnog karaktera jer su u njemu sudjelovale snage Hrvatske vojske (HV), a Republika Hrvatska je imala kontrolu nad svim vojnim zapovjednicima i civilnim vlastima Herceg-Bosne. Također je potvrđen i navod iz tužbe da su članovi udruženog zločinačkog pothvata, uz bivše čelnike Herceg-Bosne, bili i Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko. Njihov zajednički cilj je, prema presudi, bilo uspostavljanje dijela hrvatske države na teritoriji Bosne i Hercegovine, u granicama nekadašnje hrvatske banovine iz 1939. godine. Šestorica optuženih bili su među "arhitektima tog projekta". Prvostupanjskom presudom je potvrđeno da su počinjeni zločini iz optužnice od formiranja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne u studenom 1991. godine do kraja sukoba HVO i Armije BiH u travnju 1994. godine u osam bosanskohercegovačkih općina – Mostaru, Prozoru, Gornjem Vakufu, Jablanici, Čapljini, Ljubuškom, Varešu i Stocu.

"Do sada najgori žalbeni postupak"

Po izricanju presude, koja je napisana na 2.629 stranica, službama Haškog tribunala je bilo potrebno više od godinu dana da je prevedu na bosansko-hrvatsko-srpski (BHS) jezik, kako bi je osuđeni mogli proučiti i uložiti najavljene žalbe. Sve u tom procesu bilo je sporo i komplicirano. Predsjedavajući Žalbenog vijeća sudaca Carmel Agius je jednom prilikom rekao da je riječ u ogromnom i izuzetno složenom predmetu i "do sada najgorem žalbenom postupku". Žalbe su uložene krajem 2014. Rasprava koja počinje ovoga ponedjeljka po žalbama sve šestorice optuženih, ali i tužiteljstva zakazana je više od tri godine nakon izricanja presude.

Tužitelji, nezadovoljni presudama, traže znatno teže kazne: 40 godina za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića, 35 za Ćorića i 25 za Pušića. Pošto se 28. ožujka završava žalbeni postupak, sudsko vijeće će sljedećih osam mjeseci razmatrati navode i argumente podnositelja žalbi i konačne presude izreći, kako je najavljeno, u studenom ove godine. Time će se okončati najduže suđenje u povijesti Haškog suda.

Republika Hrvatska je prije godinu dana uložila zahtjev Haškom sudu da bude uključena u žalbeni postupak, prije svega u raspravu o prvostupanjskoj presudi po kojoj su za ono što se događalo na prostoru paradržavne tvorevine Herceg-Bosne proglašeni krivim i bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak i general Janko Bobetko. Taj zahtjev je odbačen pod obrazloženjem da trojicu hrvatskih dužnosnika Tribunal nije optužio i da bi rasprava o tome bila bespredmetna.

Slobodan Praljak (fotografija iz 2013.)

Slobodan Praljak (fotografija iz 2013.)

Slobodana Praljka, koji je prvostupanjski osuđen na 20 godina zatvora, a tužiteljstvo u žalbenom postupku traži dvostruko težu kaznu, terete i materijalni zahtjevi administrativnih službi Tribunala. Već nekoliko godina Tajništvo zahtijeva od njega da vrati dug od 2.800.000 eura, koliko je Tribunal uložio u njegovu obranu prije nego što je odlučio sam sebe zastupati. Prema tvrdnji Tajništva, on nije imao pravo na to financiranje s obzirom da njegova imovina vrijedi više od šest i pol milijuna eura te je bio u stanju sam snositi troškove svoje obrane. Posljednju opomenu za vraćanje duga Praljak je dobio u listopadu prošle godine.

Nasljeđe paradržavne tvorevine Herceg-Bosne

Dok su se u haškoj sudnici vodili procesi "najmoćnijim ljudima u projektu Herceg-Bosne čija je realizacija bila prepuna zločina, žrtava i uništavanja", i dok u zatvoru u Scheveningenu šestorica osuđenih izdržavaju visoke zatvorske kazne, u Bosni i Hercegovini se obilježavaju obljetnice utemeljenja Herceg-Bosne, bez obzira što je ta paradržavna tvorevina nestala Vašingtonskim sporazumom 1994. godine.

Na takvim svečanostima svakog studenog bivši dužnosnici Herceg-Bosne govore o toj tvorevini kao o "trajnoj inspiraciji, zalogu i obavezi". U sudnici Haškog tribunala u dokaznom postupku tužbe pokazano je kakva je bila inspiracija te tvorevine i kakvo nasljeđe može imati. "Nestale su cijele zajednice muslimana s tih područja. U srpnju, kolovozu i rujnu 1993. godine vladao je teror. Tisuće ljudi je HVO izmjestio, srušen je Stari most u Mostaru", zaključeno je u presudi u kojoj je naglašeno da su šestorica optuženih, iako "nisu okrvavili vlastite ruke", krivi jer su "napravili planove koji su doveli do proljevanja krvi mnogih" i izrečene su im visoke zatvorske kazne.

U žalbenoj raspravi, s početkom ovoga ponedjeljka, obrane šestorice optuženih tražit će, prema najavama, oslobađajuće presude, a tužiteljstvo udvostručenje kazni.