1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pretjerana cijena pšenice

Rusija je zbog suše zabranila izvoz žitarica, a urod je loš i u Europi i Kanadi. Sve je to navelo špekulante da kupnjom pšenice tjeraju cijenu u visine. Ali nadanja su već prevelika, a cijena žita je trenutno previsoka.

Pšenica

Zlato na poljima - ovih dana i doslovno

I poljoprivrednici u Njemačkoj proklinju promjenjivo vrijeme ove godine. Prvo je zavladala suša, a onda odjednom izgleda kao da kiša nikad neće stati. U nekim žitorodnim područjima se očekuje urod i 30% manji od prošlogodišnjeg. U Kanadi su pak ove godine također obilne kiše utjecale na manji urod i uz sušu u Rusiji je sve to uzburkalo cijenu žita i ostalih žitarica na svjetskim tržištima. Tona žita trenutno košta oko 50% više nego prošle godine, samo ovog tjedna - kada je Rusija objavila zabranu izvoza - je cijena narasla za 20%.

Nije vrijeme za lutriju

Skromna žetva

Žito se na mnogim mjestima u Njemačkoj ubralo prerano - jer je već bilo suho, mada je urod malen.

Ali stručnjake u investicijskim kućama ovaj slalom cijena žitarica nimalo nije impresionirao. Naravno - svima mora biti jasno kako su vremena jeftine hrane za nama i kako se moramo pomiriti sa stalnim porastom cijena. Ali stanje ove godine nipošto nije tako katastrofalno niti ima razloga za drastične pomake. Rusija zapravo velik dio žitarica troši sama, a ono što izvozi (oko 8% svjetske ponude), uglavnom odlazi u Japan i Indoneziju. Na sreću, zapravo niti jedna zemlja se ne može smatrati "žitnicom planete": tri zemlje najveće izvoznice žita ne čine niti polovicu svjetske ponude žita. Kod drugih poljoprivrednih proizvoda, poput soje ili kukuruza, tri najveća izvoznika pokrivaju oko 80% svjetskog tržišta.

Ako je dakle žetva žita i podbacila u Rusiji ili Europi, žetva u Sjedinjenim Američkim Državama je bila dobra. Meteorološki fenomen fronte vlažnog zraka nad Pacifikom, takozvana La Niña je prema dosadašnjim iskustvima uzrokovala rekordnu žetvu i u Australiji. Fantaziju špekulanata pobuđuje sjećanje na godinu 2008. kada je cijena hrane eksplodirala - između ostalog i zbog proizvodnje biogoriva. Ali ono što se zaboravlja u toj računici jest da su i države dobro naučile lekciju iz tog doba i uvelike popunile svoje zalihe. Svjetske zalihe su i po 50% veće nego što su bile 2008. Ako cijena žita nastavi "divljati", državama će se svakako isplatiti barem dio svojih zaliha staviti na tržište - na užas špekulanata, ali i na nesreću poljoprivrednika čiji je urod stradao zbog vremenskih (ne)prilika.

Autor: A. Šubić (dpa, FTD)

Odg. urednica: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva