1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

„Preteška zadaća za Bonn“

O knjizi Ulricha Schillera „Njemačka i 'njezini' Hrvati“, koju je Deutsche Welle predstavio prije dva mjeseca, recenziju je objavio i Süddeutsche Zeitung (12.4.). Intonacija recenzije je potpuno drukčija.

default

„Politički sud autora je strog. Ali, sudski pravorijek koji ne laska njemačkoj politici prema Jugoslaviji devedesetih godina počiva na besprijekornoj profesionalnosti“, tako svoju recenziju o knjizi Ulricha Schillera „Njemačka i 'njezini' Hrvati“, objavljenu u lijevo-liberalnom Süddeutsche Zeitung-u započima Heiko Flottau. Svoju tvrdnju o profesionalnosti potkrepljuje navodeći da je Schiller bio dopisnik njemačke radio-televizijske mreže ARD-a u Beogradu, Moskvi i Washingtonu, a pisac predgovora Hans Koschnik međunarodni upravitelj Europske unije u Mostaru. Schiller također konstatira da se u Njemačkoj često umanjuje „sukrivnja Hrvata za jugoslavenske ratove“ te da je ondašnja njemačka vlada „krivo procijenila situaciju“.

Ponavljanje dvojbenih teza

Autor dalje citira iz knjige Ulricha Schillera tvrdnje poput ove: „Za Kohla i Genschera je to bila preteška zadaća, oni nisu bili dorasli kriznom menadžmentu u Jugoslaviji, oni su, istina, bili iskusni u konfliktu Istok - Zapad, ali o Balkanu su znali malo ili ništa i osim toga apsorbirala ih je drama ponovnog njemačkog ujedinjenja.“ Autor recenzije ponavlja tezu o „preuranjenom priznanju Hrvatske“ te, citirajući Koschnika, o „Tuđmanovoj namjeri da Bosnu podijeli između Srbije i Hrvatske“.

Ulrich Schiller Buch Deutschland und seine Kroaten

Knjiga Ulricha Schillera "Deutschland und 'seine' Kroaten"

Glavni argument pisca recenzije u obrani teza postavljenih u knjizi Ulricha Schillera i predgovoru Hansa Koschnika profesija je dvojice autora. „S obzirom na kompetenciju obojice autora gotovo je suvišno reći da oni ne relativiraju povijesnu sukrivnju srpskog predsjednika Slobodana Miloševića. Korijene hrvatsko-njemačke tragedije otkriva Schillerova knjiga već na prvi pogled: omot prikazuje spomenik kod Jasenovca. Prema Schillerovom prikazu, Tuđman je devedesetih godina svoju 'novu' Hrvatsku odlučio graditi na hrvatskom nacionalizmu uzgajanom u fašističkoj ustaškoj državi.

Izjednačavanje Miloševića i Tuđmana

Autor se dalje osvrće na Hitlerov napad na Jugoslaviju, uspostavu fašističke ustaške države u Hrvatskoj, koncentracijski logor Jasenovac: „Jesu li hrvatske ustaše u njemu ubile 70.000 ili 700.000 Srba, židova, kao i Sinta i Roma, do danas nije poznato egzaktnoj znanstvenoj spoznaji“, konstatira autor recenzije Heiko Flottau. Tvrdi da Tuđman nije htio ništa znati o zločinima ustaške države te da je spadao među one koji su „relativirali holokaust i kojima bi danas u Saveznoj Republici bilo suđeno“.

Autor recenzije navodi Schillerovo mišljenje da je Titova politika sprječavanja mirne rasprave o nacionalnim razlikama pridonijela propasti Jugoslavije, te kroz vlastite ili citirane tvrdnje, što nije uvijek jasno razdvojeno, izjednačava krivicu Miloševića i Tuđmana zaključujući: „Schillerova knjiga završava konstatacijom da bi Tuđman, da nije umro, vjerojatno isto kao i Milošević morao odgovarati pred Haškim tribunalom za Jugoslaviju. Koliko god Schiller kritizira Tuđmanove političke pogreške, potpuno mu je stran protuhrvatski osjećaj. Štoviše on od Europe zahtijeva da pomogne Hrvatskoj u suočavanju s njezinom novijom poviješću. Pritom bi se Njemačka osjetila prisiljenom da svoju ondašnju politiku kritički preispita“, zaključuje Flottau prenoseći Schillerove misli.

Süddeutsche Zeitung / aj

Odg. urednik: Dunja Dragojević

Preporuka uredništva